Nestalih naselja diljem Hrvatske, prema posljednjem popisu stanovništva, ima 150, a najviše ih je u općini Delnice te u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, piše u nedjelju Večernji list.
Posljednji popis stanovništva provodio se 2011. godine, a danas možemo pretpostaviti da je taj broj narastao, između ostalog, zbog iseljavanja, potresa… Sela nam naočigled propadaju.
Sudbinom nestalih naselja bavili su se povjesničarka i leksikografkinja dr. sc. Vlatka Dugački, antropologinja dr. sc. Lana Peternel te povjesničar i arheolog dr. sc. Filip Škiljan, autori monografije “Nestala naselja u Republici Hrvatskoj”.
“Nenaseljena naselja, kao i u drugim društvima i zajednicama, složena su društvena pojava i ne nastaju sama od sebe. Istodobno su prazna jer nitko ne živi u njima, ali su statistički prisutna kao dio negativne statistike i refleksija našega društva. Drugim riječima, Republika Hrvatska desetljećima se prostorno prazni”, pojašnjava Dugački.
U Primorsko-goranskoj županiji nestalo je gotovo 50 naselja. Najviše, njih tridesetak, nalazi se na području bivše općine Delnice. Slijedi Karlovačka županija s dvadesetak napuštenih sela, pa Istarska s 15. U sjevernim županijama, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj, praznih sela nema.
“Popis nenaseljenih mjesta dokaz je razotkrivanja te suočavanja s nezaustavljivim procesom gubitka kulturnih, ekonomskih i društvenih vrijednosti. Također, kako su pokazala dosadašnja istraživanja i analize, praznina omogućava snažnu polugu za propitivanje odnosa između političkoga sustava, društvenih odnosa, kulturnih i nacionalnih odrednica, ali i ekonomskoga kapitala, zakonodavstva i ljudi”, ističe Dugački, donosi Večernji list
