Premda je povremeni post privukao veliku pozornost slavnih osoba, moglo bi vas iznenaditi kada znate da je zapravo tu već desetljećima. Strategije kao što su odgađanje doručka, ne jedenje nakon 19 sati pa čak i ona (ako je se još sjećate) Mjesečeva dijeta, su učinkoviti načini da zapravo ograničite količinu vremena provedenog u jelu, unoseći tako u teoriji manje kalorija, što rezultira gubitkom težine. Sve varijante intermittent fastinga uključuju period ograničenja hrane od oko 12-16 sati. Iako to može zvučati ekstremno – uzmite u obzir da prespavate barem polovicu tog vremena.
Dokazi i dalje pokazuju da povremeno gladovanje može djelovati dugoročno, pod uvjetom da vam odgovara – svaki organizam je vrlo individualan. Uz zdrav izbor hrane, povremeni post može biti siguran i učinkovit alat za mršavljenje i kratkoročno i dugoročno. Zapravo, ovaj pojam “povremeni post” može se bolje nazvati “povremenim jedenjem”, jer se ne radi o uskraćivanju, već o poticanju pažljivog jedenja i razvoju „novog odnosa“ s hranom. Povremeni post naravno ne znači da ćete automatski postati zdraviji i funkcionirati će samo ako se s vremenom unese manje kalorija.
Vrste intermittentnih postova
Dva glavna načina da se to učini su vremenski ograničena prehrana (odabir do 12-satnog razdoblja prehrane dnevno) i plan 5: 2 (dva dana ograničenog unosa od oko 500 kalorija i UMJERENI unos na ostalih pet ). Kao i svaki plan mršavljenja, uvijek provjerite sa svojim liječnikom prije donošenja bilo kakvih značajnih promjena u prehrani, osobito ako imate kroničnu bolest, ili uzimate lijekove na recept. A ono što je najbolje kod povremenog posta je da možete odabrati bilo koji uravnoteženi plan prehrane, jer samo mijenjate vrijeme kad jedete, a ne hranu.
Zašto funkcionira?
Koji god vam se plan od ova dva dopao, evo nekoliko glavnih razloga zašto ovaj pristup može pomoći (nije nužno da hoće) smanjiti dnevni unos kalorija:
- ponovno vas povezuje s istinskom, biološkom gladi (nije emocionalna, glad ili ona kad nemate što pametnije za raditi)
- lakše prepoznajete zadovoljstvo i puninu – osjećaj sitosti
- osigurava strukturiranu prehranu
- prekida naviku snackinga i cjelodnevnog grickanja
- pomaže vam da prihvatite osjećaj nelagode zbog gladi
A loša strana? Uvijek je moguće “grickati okolo” i prejedati se u određeno vrijeme, poništavajući uštedu kalorija koju želite postići. Dakle i ovdje treba svjesno promišljati što radite. Ali u isto vrijeme, učenje svjesnog pristupa jelu pomoći će vam da se držite na pravom putu.
Evo nekoliko jednostavnih savjeta za optimiziranje prve varijante – vremenski ograničenog gladovanja – post u trajanju od 8 do 12 sati:
- odaberite najrealnije razdoblje od 8 do 12 sati
- nastojte ne jesti nakon 21 sat (ili najmanje dva sata prije spavanja)
- u vremenu kada je dopušteno jedenje konzumirajte barem dva obroka
- ograničite grickanje
- budite svjesni veličine porcija
- ostanite hidrirani s vodom, čajem i drugim niskokaloričnim pićima
- konzumirajte raznovrsnu prehranu s mnogo voća i povrća, umjerene količine laganih proteina, zdrave masti, mliječne proizvode s niskim udjelom masnoća te dodajte cjelovite žitarice ako želite malo ugljikohidrata
- svakodnevno se počastite sa oko 100 kalorija neke vaše „cheat“ namirnice
Ako vas zanima slijediti plan s omjerom 5: 2 (pet dana umjerene prehrane, dva dana posta), slijedite ove savjete kako bi vam bilo lakše:
- usredotočite se prvenstveno na bjelančevine (jaja, ribe, mliječne proizvode bez masti, perad, mršavo crveno meso) u niskokaloričnim danima
- održavajte strukturu kako biste izbjegli prejedanje – koje bi vam moglo izgledati privlačno
- cilj neka vam budu tri obroka dnevno; grickalice su opcionalne i ograničene na dva put dnevno u razumnim količinama
- pomalo se navikavajte na dane kada postite kako biste pronašli optimalnu količinu dnevnih kalorija (to može biti 600 ili 700 kalorija)
- ostanite hidrirani s niskokaloričnim tekućinama
Intermitentni post najbolje funkcionira ako već imate zdrave prehrambene navike, i želite smanjiti porcije. Također, ako ste ovisni o grickanju između obroka povremenim postom možete osvijestiti koliko pojedete tim grickanjem i naučiti jesti s više kontrole. Ako vam je veći problem kvaliteta namirnica koje konzumirate – ako jedete nezdravo onda je bolje prvo promijeniti te navike pa tek kasnije razmisliti o povremenom postu. Nema baš smisla da postite pa onda tamanite hamburgere i čips J
Ako vam povremeni post zvuči privlačno, uključujući i upozorenja, ne šteti probati. Kao i kod svih planova za mršavljenje, nekima će funkcionirati, nekima neće. A ako nakon nekoliko tjedana otkrijete da vam to ne odgovara, prijeđite na nešto kompatibilnije s vašim stilom prehrane.
