Kroz pravi spektakl prikazati će autentičnost Maora koji će vas kroz glazbu i pravi plesno-pjevački spektakl povesti u povijest početka Maora.
Turneja koncerata počinje 29.6.2013 u Balama kraj Rovinja na prekrasnoj lokaciji Kaštel Bembo, a nastavlja se u Puli, Opatiji, Našicama i Krapini.
Svi koncerti su besplatni za publiku osim u Opatiji na Ljetnoj pozornici Opatija, koji će biti posebno atraktivan.
Maori su narod, koji su u 10. stoljeću, doplovivši u kanuima iz istočnog dijela Polinezije, iz mističnog kraja Hawaiki naselili na područje Novog Zelanda. Kroz stoljeća polinezijski domoroci razvili su jedinstvenu kulturu, zvanu Maori. Razvili su svoj jezik, bogatu mitologiju, obrt i umjetničko oslikavanje tijela.
U 17. stoljeću dolazak Europljana na Novi Zeland značajno je utjecao na način života Maora.
U početku odnosi su bili prijateljski i dvije kulture stanovale su kao dio britanske kolonije. Sve veće napetosti zbog sporne prodaje zemljišta, društvenog prevrata, konflikata i epidemije bolesti, vodile su Maore u propast. Do početka 20. stoljeća Maori su se oporavili i doživjeli velik kulturni preporod. Maori su danas aktivni na svim područjima kulture, medija, politike i sporta.
Maori danas predstavljaju samo oko 15% cijelog stanovništa Novog Zelanda, a u Australiji ih živi oko 120.000.
Svoju tradiciju i kulturu nisu zapisivali, nego su je prenosili usmenom predajom s koljena na koljeno i preko različitih vrsta umjetnosti. Jedna od umjetnosti je i trajno oslikavanje tijela, koje nosi neku poruku, plemensku pripadnost i socijalni status. Danas se Maori susreću sa velikim socijalnim preprekama, kraćom očekivanom životnom dobi, zdravstvenim poteškoćama, manjkom obrazovanja i malim primanjima u odnosu sa na druge etničke skupine.
U početku 20. stoljeća Hrvati su napustili Dalmaciju i Austro-ugarski imperij i svoju bolju budućnost potražili u prekrasnom novom svijetu, Novom Zelandu. Zbog bolesti vinove loze u Hrvatskoj, počeli su tu lozu saditi na plodnoj zemlji novog teritorija, stoga su danas Hrvati najveći proizvođači vina na Novom Zelandu. Maori su bili pod Britanskim imperijom i upravo su tada izgubili većinu svoje zemlje. Kako je bilo vrlo malo posla, svi su se borili za rad, koji bi im omogućio opstanak. Hrvati i Maori su se najčešće susretali na krajnjem sjeveru, gdje su kopali jantar, koji je bio namijenjen izvozu.
Maori i Hrvati skupa su radili i živjeli. Neki su se nastanili, oženili i osnovali svoju obitelj. Neki su doveli svoje žene iz Hrvatske, dok su se neki oženili sa domorotkinjama – Maorkama. Tako su stvorili jedinstvenu novu kulturu, koja se održala do danas. Plesni rituali, trajno oslikavanje tijela i glazba povezali su te dvije kulture i stvorili novu, jedinstvenu. Puno Hrvatske kulture prepleteno je u Novozelandsku okolinu i okolinu Maora. To je kratka priča, koja je udružila Maore i Hrvate.
Maori su Hrvate nazvali TARARA, a to je i način pjevanja, kojeg su Maori uzeli kao svoj način pjevanja, a hrvatske pjesme pjevaju s dušom.
