Prošli petak, 9. listopad, kao i svake godine slavio se Nacionalni dan Leifa Eriksona, prvog Europljanina koji je stupio na sjevernoameričko tlo.
Pretpostavlja se da je rođen u kasnom 10 stoljeću na Islandu, Njegov otac, Erik Crveni, osnovao je prvo europsko naselje na Grenlandu. Leif je negdje oko 1000 godine živio u Norveškoj i radio za kralja Olafa I. Dvije su teorije o njegovom dolasku do Sjeverne Amerike: po jednima se izgubio, skrenuo s rute za Grenland i došao do obale teritorije koju je nazvao Vinland. Po drugima, namjerno se otisnuo na put tražeći Vinland, potaknut pričama nekih islandskih trgovaca, koji su na svojim putevima vidjeli kopno u daljini.
Nakon istraživanja, vratio se zauvijek kući. Otprilike 4 stoljeća kasnije, do Sjeverne Amerike doplovio je i Kristofor Kolumbo.
U duhu istraživanja, prvog nezavisnog pothvata odlaska u svemir (Elon Musk), pa i imigrantske krize u Europi, Obama se osvrnuo na nordijskog istraživača u svojoj proklamaciji, navodeći kako udaljeni prostori svemira, neistražene dubine oceana, kao i nova otkrića u znanosti, medicini i tehnologiji čekaju nove generacije inovatora i poduzetnika.
“Kao naciju, nek nas naprijed nosi duh Leifa Eriksona, osvojimo budućnost zajedno”
Priča o Eriksonu priča je o hrabrom lideru koji je dosegao nove mogućnosti, o jednostavnoj istini koja je privukla brojne imigrante na američke obale: svatko tko naporno i vrijedno radi zaslužuje napredovati. Danas kad ima puno posla da se to i ostvari, potrebni su smjeli mislioci i istraživači da bi to postalo moguće, zaključio je američki predsjednik.
