Veliki forenzički stručnjaci prof. dr. Dragan Primorac i njegov kolega prof.dr. Gordan Lauc ovih dana su zaintrigirali javnost podacima o svojim istraživanjima ljudskog genoma. Utvrđivanje starosti počinitelja kaznenog djela, uskoro bi moglo postati realna mogućnost.
O ovom velikom otkriću popričali smo s prof. dr. Draganom Primorcem, hrvatskim liječnikom, pedijatrom, genetičarem, forenzičarem i stalnim sudskim vještakom.
Prof.dr. Dragan Primorac profesor je na sveučilištima Penn State University i University of New Haven te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Osijeku. Zakođer je suosnivač Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu.
Zašto su ovi rezultati toliko značajni? Koje promjene ova otkrića donose, odnosno možete li na praktičnom primjeru djelovanja policijskih službenika kod nekog zločina pojasniti promjene.
Istraživački tim Genosa kojeg je vodio prof.dr. Gordan Lauc je proveo prve velike populacijske studije glikana, te je pokazao da se sastav glikoma značajno mijenja sa starenjem jedinke. Analizom glikana na izoliranom imunoglobulinu G moguće je razmjerno pouzdano utvrditi očekivanu dob jedinke. Sada trenutno naš tim radi na analizi nekoliko stotina krvnih mrlja s ciljem da iz forenzičkih tragova dobijemo rezultate slične onima koje smo dobili radeći s populacijskim studijama, gdje je korištena znatno veća količina krvi.
Nove tehnologije koje se koriste u tzv. “forenzičkoj DNA fenotipizaciji” u mogućnosti su iz pronađenog biološkog traga predvidjeti boju kose i očiju počinitelja kaznenog djela. Na žalost golemi broj “forenzičkih slučajeva” i dalje je nerješen, prvenstveno zbog činjenice da se genotip biološkog traga pronađenog na mjestu događaja, ne poklapa s tisućama pohranjenih genotipova počinitelja kaznenih djela pohranjenim u DNA bazama podataka.
Stoga je golema pozornost usmjerena prema razvoju novih postupaka, kojima bi se iz pronađenog biološkog traga mogli utvrditi najvažniji “fenotipski” podaci, prvenstveno približna starost počinitelja kaznenog djela. Iz svega navedenoga je očito da bi naša metodologija mogla imati ključnu ulogu u rješavanju onih slučajeva kod kojih postoje sačuvani biološki tragovi, a koji su se do ovog trenutka smatrali nerješivim.
Hoće li ova otkrića biti značajna i za dosad neriješene slučajeve?
Vaše pitanje je istodobno i odgovor i sva naša nastojanja idu u smjeru da i na forenzičnim tragovima pokažemo ono što smo prijetili na populacijskim studijama, a to je da se starenjem jedinke mijenja sastav glikoma. Naime kako krvne mrlje ipak ne sadrže dovoljno imunoglobulina G za analizu, cilj naših nastojanja je ispitati sve mogućnosti predikcije dobi i iz krvnih mrlja, identičnih onima koje se pronalaze na mjestu događaja.
Vaše istraživanje privuklo je pažnju cijelog svijeta, možete li reći neka od imena koja su zainteresirana za navedena otkrića?
Rezultati koje smo prof.dr. Lauc i ja prezentirali u Milanu, prvi put su djelom prezentirani tijekom ISABS-ova skupa svjetskih forenzičara i genetičara koji je u lipnju održan u Splitu, a u čijem je radu sudjelovalo čak troje dobitnika Nobelove nagrade: Aaron Ciechanover, Ada Yonath i Robert Huber. U radu skupa je sudjelovalo oko 600 sudionika iz 45 država i svi oni su odnijeli poruku u svoje institucije u kojem smjeru se razvijaju nove molekularne metodologije u forenzici.
Ipak, interes kolega iz SAD-a, od kojih su neki među utemeljiteljima DNA analize u forenzici je bio najveći, jer su odmah shvatili mogući značaj nove metodologije. U Hrvatskoj suradnju ćemo intenzivirati i s uistinu izvrsnim Centrom za forenzična ispitivanja i vještačenja “Ivan Vučetić” pri MUP-u RH, što bi trebalo ubrzati i praktičnu primjenu naše metodologije.
Možemo li reći da Hrvatska prednjači u području forenzike i da smo prvenstveno Vašim velikim zalaganjem postali ugledni forenzički centar u svijetu?
U pravu ste, što se tiče forenzičkih znanosti, Republika Hrvatska je u samom svjetskom vrhu. Na žalost, ovo područje znanosti u Hrvatskoj iznimno snažno i brzo se razvijalo zbog potreba za identifikacijom velikog broja žrtava Domovinskog rata.
Nedvojbeno je da je veliki broj naših forenzičara, zaslužan za ugled kojeg danas hrvatska forenzika ima u svijetu. Što se tiče moderne forenzičke DNA analize, ona je danas sastavni dio kaznenopravnog sustava i cilj joj je otkrivanja počinitelja kaznenih djela, odnosno pravilno i potpuno utvrđivanje relevantnog činjeničnog stanja, u pojedinim kaznenim postupcima.
Upravo ovakav razvoj znanosti dovodi do očuvanja najvažnijih vrijednosti svake pravne i demokratske države, odnosno osigurava da nitko nedužan ne bude osuđen te da počinitelj kaznenog djela bude kažnjen u skladu sa zakonom, a na temelju zakonito provedenog sudskog postupka.
Posebno me veseli što smo odnedavna napravili i golemi iskorak što se tiče edukacijskih procesa vezanih uz forenziku, jer nedavno osnovani Sveučilišni odjel za forenzične znanosti u Splitu gdje se održava nastava iz diplomskog studija forenzike, (Moduli: Istraživanje mjesta događaja, forenzična kemija i molekularna biologija, forenzika i nacionalna sigurnost te financijsko-računovodstvena forenzika) jedini je ovakav program u cijeloj regiji.
Njegov značaj je time već,i jer su nam partneri u izvođenju nastave američka sveučilišta Penn State University i University of New Haven.
Rad prof.dr Dragana Primorca možete pratiti i na njegovim SLUŽBENIM I FACEBOOK stranicama.
Razgovarala: Ana Vuković
