Dugo je popularan savjet za ljude koji žele smršavjeti da izbjegavaju kasne noćne obroke. Nije ni čudo, s mnoštvom istraživanja koja pokazuju da je jedenje kasno navečer povezano s većom tjelesnom težinom i povećanim rizikom od pretilosti.
Zašto je kasnonoćno jedenje povezano s većom tjelesnom težinom? Znanstvenici su otkrili da jedenje četiri sata kasnije od uobičajenog zapravo mijenja mnoge fiziološke i molekularne mehanizme koji pogoduju debljanju. Ovaj rad nadovezuje se na druge nedavno objavljene radove koji su otkrili da je jedenje ranije tijekom dana korisnije za kontrolu apetita i tjelesne težine.
Kasno jedenje
Kako bi proveli svoju studiju, istraživači su pratili 16 sudionika kroz dva načina hranjenja. U prvom slučaju sudionici su jeli svoje obroke rano tijekom dana, a posljednji obrok konzumirali su približno šest sati i 40 minuta prije spavanja.
U drugom slučaju sudionici su sve svoje dnevne obroke pojeli otprilike četiri sata kasnije. To je značilo da su preskočili doručak i umjesto toga ručali, večerali i večerali. Posljednji obrok konzumirali su samo dva i pol sata prije spavanja.
Studija je provedena u kontroliranim uvjetima, koji su osiguravali da su sudionici u svakoj grupi konzumirali identičnu prehranu te da su svi njihovi obroci bili ravnomjerno raspoređeni.
Kako bi shvatili kako je kasno hrana utjecala na tijelo, istraživači su posebno promatrali tri različite mjere koje su povezane s debljanjem:
- Utjecaj na apetit
- Utjecaj vremena uzimanja hrane na potrošnju energije (potrošene kalorije)
- Molekularne promjene iz masnog tkiva.
Apetit je mjeren pomoću dvije tehnike. Prva tehnika bila je da sudionici ocijene svoj osjećaj gladi tijekom dana.
Druga tehnika bila je prikupljanje uzoraka krvi kako bi se provjerile razine hormona koji reguliraju apetit u krvi sudionika – poput leptina (koji nam pomaže da se osjećamo siti) i grelina (koji čini da se osjećamo gladni). Ti su hormoni procijenjeni svakog sata tijekom razdoblja od 24 sata tijekom trećeg i šestog dana svakog ispitivanja.
Kako bi se procijenio učinak rasporeda obroka na dnevnu potrošnju energije, korištena je tehnika nazvana “indirektna kalorimetrija”. Time se mjeri i količina kisika koju osoba koristi, kao i količina proizvedenog ugljičnog dioksida.
To pomaže istraživačima da procijene koliko kalorija tijelo osobe potroši tijekom normalnog dana. Kako bi ispitali kako jedenje kasno navečer utječe na način na koji tijelo pohranjuje masnoću na molekularnoj razini, istraživači su izvršili biopsiju masnog tkiva uzetog s abdomena. Samo polovica sudionika pristala je na to.
Tim je otkrio da u usporedbi s ranim obrascem prehrane, kasno jedenje ne samo da je povećalo subjektivni osjećaj gladi sljedeći dan, već je također povećalo omjer hormona “gladi” u krvi – unatoč tome što su sudionici jeli identičnu dijetu u oba protokola.
Kasni obrok također je uzrokovao smanjenje broja sagorjelih kalorija sljedeći dan. Kod sudionika koji su radili biopsiju masnog tkiva također se pokazalo da kasni obrok uzrokuje molekularne promjene koje potiču skladištenje masti.
Zajedno, ovi rezultati pokazuju da kasno uzimanje hrane dovodi do niza fizioloških i molekularnih promjena koje bi s vremenom mogle dovesti do debljanja.
Mogućnost debljanja
Iako ne razumijemo u potpunosti sve mehanizme koji leže u pozadini zašto kasnovečernje jelo potiče debljanje, ova nam studija pokazuje da je to vjerojatno rezultat mnogih čimbenika koji djeluju zajedno.
Jedna od teorija zašto kasno jedenje uzrokuje debljanje mogla bi biti posljedica našeg cirkadijalnog ritma. Ljudsko tijelo ima prirodni cirkadijalni ritam, kojim upravlja mozak kako bi utjecao na normalne tokove hormona. Osobito je osjetljiv na dnevno svjetlo i unos hrane.
Vrijeme jela je suštinski povezano s cirkadijalnim ritmom kod ljudi, jer obično spavamo kada je vani mrak, a jedemo kada je dan.
Kad kasno jedemo, to bi moglo izazvati poremećaj prirodnog cirkadijalnog ritma, uzrokujući poremećaje signala gladi tijela i načina na koji koristi kalorije i pohranjuje masnoću. Međutim, ova veza je do sada prikazana samo u studijama na životinjama.
S obzirom na to da je nova studija provedena samo na ograničenom broju sudionika iu vrlo kratkom vremenskom okviru, bit će potrebno dodatno istraživanje kako bi se dodatno razumjelo jesu li ove promjene samo privremene i kakav učinak dugoročno jedenje kasno navečer može imati na ovu težinu mehanizmi dobitka.
Ali iz drugih studija znamo da ljudi koji jedu kasno navečer također imaju tendenciju da se lakše udebljaju.
Na temelju onoga što su ova i druga istraživanja pokazala, ljudi koji paze na svoju težinu možda bi željeli odbaciti kasne noćne zalogaje i radije jesti većinu svojih obroka ranije tijekom dana.
Izvor: Science Alert
L.B.
