Ugradnja zubnih amalgama, poznatijih kao "crne plombe", u Hrvatskoj će od 1. srpnja 2026. godine postati stvar prošlosti. Odluka, koja proizlazi iz nove EU uredbe, proširuje dosadašnju zabranu na sve građane, a cilj je potpuno izbacivanje žive iz upotrebe do 2030. godine.
Ugradnja zubnih amalgama pacijentima, takozvanih “crnih plombi”, postat će u Hrvatskoj od 1. srpnja 2026. godine iznimka, proizlazi iz EU uredbe koju je Hrvatski sabor usvojio, a prenosi Hina. Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća proširuje se zabrana uporabe dentalnog amalgama za stomatološko liječenje sa osoba do 15. godine života, dojilja i trudnica, na sve ostale osobe s područja država članica Europske Unije.
Kada točno ‘crne plombe’ odlaze u povijest?
Iako je, prema Uredbi, zabrana uporabe zubnog amalgama u Hrvatskoj stupila na snagu 1. siječnja 2025. godine, propisano je izuzeće do 30. lipnja 2026. godine. Do tada se amalgam još može koristiti u slučajevima kada doktor dentalne medicine procijeni da je nužan zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta, odnosno u vrlo specifičnim kliničkim okolnostima. Razlog ovog izuzeća je, kako se navodi u Uredbi, ograničavanje socioekonomskog učinka postupnog ukidanja dentalnog amalgama, osobito na pacijente s niskim prihodima.
Nakon tog datuma, od 1. srpnja 2026., zabranjuju se uvoz i proizvodnja zubnog amalgama, osim za potrebe pacijenata koji i dalje zahtijevaju takav materijal zbog jasno utvrđenih zdravstvenih indikacija, pojašnjavaju u Ministarstvu zdravstva.
Što će zamijeniti amalgam i tko će to platiti?
Pitanje koje zanima mnoge jest koji će materijali bez žive zamijeniti amalgam i hoće li to stvoriti dodatni trošak za građane. Pregovori Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore dentalne medicine (HKDM) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) još su u tijeku. Državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić tijekom rasprave u Saboru iznio je procjenu troškova.
“Naša procjena je da će nove ispune koštati između 10 i 12 milijuna eura godišnje i to će biti uvršteno u financijski plan HZZO-a za sljedeće razdoblje, kako građani ne bi morali sami to doplaćivati”, kazao je Dulibić.
HKDM je, kao predstavnik struke, predložio stakleno-ionomerne ispune kao zamjenski materijal za zubne ispune na trajnim pretkutnjacima i kutnjacima za osigurane osobe starije od 18 godina koje nisu trudnice i dojilje.
Stav stomatološke struke
Hrvatska komora dentalne medicine (HKDM) ističe da doktori dentalne medicine u Hrvatskoj, poput ostalih članica EU, još od 1. siječnja 2018. godine osobama do 15. godine, trudnicama i dojiljama već kontinuirano stavljaju kompozitne ispune umjesto amalgamskih. Iz Komore navode kako se do donošenja izmjena općeg akta HZZO-a u ordinacijama može koristiti dentalni amalgam kao standardni materijal, iako je njegova uporaba u padu. Dodaju i kako ordinacije koje se ne nalaze u sustavu javnog zdravstva u pravilu gotovo i ne koriste amalgam.
Iz Komore također ističu važnu činjenicu: prestanak korištenja dentalnog amalgama vezan je isključivo uz zaštitu okoliša, a ne zbog ugrožavanja zdravlja građana.
Zašto EU zabranjuje živu?
Upotreba zubnog amalgama u dentalnoj medicini smatra se jednim od najvećih preostalih izvora upotrebe žive u Europi. Prema jednoj od procjena, u Europi se oko 40 tona žive godišnje odlaže u okoliš upravo putem dentalnog amalgama. Poznato je da izloženost živi ima snažan negativan učinak na zdravlje ljudi; dokazano je toksična, djeluje na živčani, imunološki i reproduktivni sustav te može uzrokovati oštećenja bubrega i jetre.
Cilj Europske unije je potpuno ukinuti uporabu žive u svim preostalim primjenama kako bi do 2030. postala prva ekonomija bez žive te tako zaštitila zdravlje ljudi i okoliš od njezinih štetnih učinaka.
Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore, u 2024. godini u Hrvatsku je uvezeno amalgama plemenitih kovina, što uključuje i zubni amalgam, u vrijednosti 38.600 eura, a u prvih devet mjeseci 2025. godine u vrijednosti od 20.400 eura.
Ova Uredba EU o živi izravno doprinosi ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana, Strategije o održivosti u području kemikalija i Akcijskog plana za postiza
