Rijeka, grad koji se ponosi titulom Luke različitosti i svojim antifašističkim naslijeđem, suočava se s valom ekstremističkih grafita koji nagrđuju javne prostore. Dok gradska uprava najavljuje odlučnu akciju čišćenja, najavljeni koncerti Marka Perkovića Thompsona dodatno su zaoštrili ionako duboke ideološke podjele u gradu.
Posljednjih tjedana, a i mjeseci, fasade i zidovi diljem Rijeke postali su platno za poruke mržnje. Posebnu je pozornost javnosti privukao sramotan antisemitski grafit “Juden raus” uz ustaški simbol, koji je osvanuo u blizini trgovačkog centra ZTC. Ovaj čin, koji priziva najmračnije razdoblje europske povijesti, nije usamljen slučaj. Problem je eskalirao do te mjere da je postao tema jedne od sjednica Gradskog vijeća, gdje je vijećnik Srđan Srdoč (IDS), ujedno i predsjednik Mjesnog odbora Zamet, upozorio na derutno stanje tamošnje tržnice, išarane neonacističkim simbolima, te zatražio hitnu sanaciju i postavljanje video nadzora.
“Tražim da se hitno uklone svi neonacistički grafiti s tržnice Zamet, SRC Zamet, a naravno i sa svih ostalih gradskih površina, te da se to radi redovito i temeljito”, apelirao je Srdoč, ističući kako Mjesni odbor već mjesecima upozorava na devastaciju gradske imovine i nedolično ponašanje mladeži.
Odlučan odgovor gradske uprave
Čini se da su apeli napokon urodili plodom. Riječka gradonačelnica Iva Rinčić najavila je nultu stopu tolerancije prema govoru mržnje u javnom prostoru. Naložila je Odjelu za komunalni sustav da identificira i bez odgode ukloni sve grafite neprimjerenog sadržaja. Simbolično, ova je akcija tempirana uoči Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, čime gradska vlast želi poslati jasnu poruku da nije riječ samo o estetskom pitanju, već o nedvosmislenoj osudi svakog oblika totalitarizma i nesnošljivosti.
Iz Gradske uprave pojašnjavaju kako za prijavu neprimjerenih grafita postoji uhodana procedura. Građani mogu koristiti aplikaciju “Gradsko oko” ili se obratiti Komunalnom redarstvu, koje o grafitima s govorom mržnje obavještava policiju. Tek nakon policijskog očevida, komunalci izdaju nalog za uklanjanje. Ipak, problem leži u činjenici da je počinitelje teško uhvatiti na djelu, zbog čega su kazne, koje se prema izmjenama zakona mogu popeti i do četiri tisuće eura, rijetko primjenjive.
Koncert kao ulje na vatru
Dok se grad bori s posljedicama vandalizma, atmosfera je dodatno naelektrizirana najavom dva koncerta Marka Perkovića Thompsona početkom veljače. Događaj je zapalio radijski eter i društvene mreže, ponovno otvarajući stare rane i postavljajući pitanje gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje.
U burnoj raspravi na Radio Rijeci čuli su se potpuno suprotstavljeni stavovi. Jedni su branili pjevačevo pravo na nastup, doživljavajući zabrane kao napad na domoljublje i relikt totalitarnih metoda. “Zašto Lepa Brena može, a Thompson ne? Čovjek pjeva o Bogu, obitelji i domovini, a ljevica ga uporno progoni. Smeta vam jedan koncert, a ne smetaju vam cajke koje trešte po cijelom gradu?”, glasio je jedan od komentara. S druge strane, mnogi su Riječani Thompsona optuživali za svjesno koketiranje s ustaštvom i povijesni revizionizam. “Ne radi se o zabrani, već o jasnom stavu da u Rijeci nema mjesta za veličanje propalih, zločinačkih režima. Njegovi koncerti redovito privlače pojedince s ustaškim obilježjima”, upozorila je jedna slušateljica. Drugi je dodao: “On nije fašist, ali on voli NDH. On ne voli ovakvu Hrvatsku u kojoj bi svi trebali biti ravnopravni”. Javio se i hrvatski branitelj koji je demistificirao navodnu popularnost Thompsonovih pjesama na bojišnici: “Nikad, nikad nisam čuo ni jednog mog suborca da je rekao ‘Za dom spremni’. Koji Thompson? Bio je par dana na ratištu i gotovo.”
Gradonačelnica Rinčić poručila je kako je Grad u kontaktu s organizatorima te da je naglašena obveza poštivanja zakona i očuvanja javnog reda i mira. Ipak, dio javnosti pamti njezinu raniju izjavu, kada je inicijativu oporbe da se po uzoru na Zagreb donesu pravila o korištenju gradskih prostora nazvala “političkim parazitiranjem” i “performansom”.
Borba za identitet grada
Cijela situacija neizbježno otvara pitanje dvostrukih mjerila i sjećanje na kontroverznu umjetničku instalaciju “Spomenik crvenoj Rijeci” iz 2020. godine. Tada je velika crvena zvijezda petokraka, postavljena na Riječki neboder u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, izazvala žestoku nacionalnu debatu. Dok su je gradske vlasti i pobornici branili kao simbol antifašizma i oslobođenja grada, protivnici, uključujući braniteljske udruge, vidjeli su je kao simbol totalitarnog komunističkog režima i agresorske JNA.
Danas, dok se gradska uprava s pravom odlučno bori protiv ustaških i nacističkih simbola, mnogi se pitaju je li Rijeka spremna jednako kritički sagledati sve simbole totalitarnih režima koji su obilježili njezinu burnu povijest. Borba protiv sramotnih grafita prvi je i nužan korak, no duboke podjele u društvu pokazuju da je rat za dušu i identitet “Luke različitosti” daleko od završetka.
