Prava geografska zbrka nastala je na Facebook stranicama Lokalpatrioti Rijeka. Velika rasprava razvila se oko geografskog pitanja gdje završava Istra, a gdje započinje Kvarner. Objavu s društvenih mreža Lokalpatriota Rijeka prenosimo u nastavku:
Geografska zbrka
“Kakva geografska zbrka danas vlada u regionalnim podjelama našeg kraja, sve zato što nemamo izgrađen regionalni identitet a kad se tome doda osnovno geografsko nepoznavanje pojmova dobijemo ovo što imamo danas.
No ono što sigurno za početak možemo reći Rijeka NIJE u Istri, a nije bome ni Krk. Krčani i Riječani dakle NISU Istrijani kako mnogi to misle u ostatku Hrvatske.
Tako imamo i mi razne domaće pjesmuljke promašaje npr.
” ….s Medvejom, Ikom i Ićići diči se Istrijan…..” što većini izaziva smijeh…
Svi Gremo Za Opatiju- Opatijski Suveniri 1975.
Šajeta i Battifiaca
No moramo priznati imamo i 2 suprotna primjera… Šajeta i Battifiaca su iako su rođeni Riječani, smatraju Istrijanima. No rekli bi usamljena 2 primjera. Njihovo je pravo na osjećaj pripadnosti.
ili ovi stihovi
“Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres”
Naziv pjesme : Krasna zemljo, Istro mila
Planina koju Kvarner dijeli od Istre, Učka se zove (i ne kaže se da si na Učkoj, nego na Učki, isto kao što se ne kaže u Baškoj nego u Baški)…
Također nemamo ništa protiv Istre samo kažemo kako stvari stoje. Mnogi ne bi imali baš niš protiv i da smo svi zajedno jer mentalitetom jesmo slični, kao što nosi naziv našeg festivala “Melodije Istre i Kvarnera”.
Hrvatsko primorje
Pa onda imamo na državnoj razini pokušaje nametanja naziva za naš kraj “Hrvatsko primorje”, nastalo iz kontre od “Ugarskog primorja”.
Također ne postoje niti jasne granice Kvarnera koje nitko do sad nije se uhvatio razjasniti, tako da onaj već u Labinu se neće smatrat dijelom Kvarnera iako onaj na Kastvu i Matuljima npr. hoće.
Pa Liburnija naziv koji je slaveniziranjem isčeznuo iz našeg kraja i to samo nama. Histria i Dalmatia su opstale. U centru grada, točnije na Gradskom tornju stoji još natpis “FIDELISIMA CIVITAS FLVMINI LIBURNIAE ” u prijevodu “najvjerniji liburnijski grad Rijeka” a tu je i Koblerova knjiga ‘Povijest liburnijskog grada Rijeke” remek djelo iz 1896. koja govori o povijesti Rijeke i našeg kraja .
Problem je i s današnjim nazivom našeg kraja.
PGŽ ima problem s dugogodišnjom pandemijom vlastitog ne – identiteta. To se stalno i posebno naglašava upravo uporabom aktualnog imena ove županije. Ime PGŽ veoma je uopćeni naziv pa je zato posve bez-sadržajan. Ime PGŽ ne odražava jasan identitet, a uz to je i apsolutno nekomunikativan. PGŽ je umjetna tvorba političkih voluntarista, „hrvatskih državotvoraca“ još iz vremena uspostave upravno-administrativnog ustrojstva države zvane Republika Hrvatska kad su Rijeci značajno smanjene granice i ovlasti nauštrb izmišljenih općina i novonastalih gradova za uhljebljivanje, koja je i danas još na vlasti.
Ovo je jako kompleksna i opširna tema i dalo bi se mnogo rapravljati. Ali neke temelje možemo pokrenuti.
Ako i vi imate neke geografske regionalne, lokalne nepravde za ispraviti, osjećaje pripadnosti, dajte da ih čujemo, sad je tren da nas naučite.
A što se tiče Rijeke i našeg kraja i gradski identitet nam je prije 30 godina bio slab. Prva na tome je proradila udruga SDR (Slobodna država Rijeka) na čijim temeljima mi radimo i nastavljamo. A koliko će biti jako ovisi o našem održavanju i uključenju sviju nas.
No ono najvažnije treba raditi na toleranciji, to je prije svega najbitnije.
I to se i po govoru u Rijeci lijepo vidi, svakakva narječja se čuju, ali kod nas nema kao u Dalmaciji onog ‘a oni su vlaji, stranci’. Svi su naši i svi su tu svoji doma i nitko nikom ne kvoca ako kaže šerpa ili padela ili lonac, dok god poštujemo tu različitost možemo s pravom nositi naziv LUKA RAZLIČITOSTI”, pišu Lokalpatrioti Rijeka.
A što kažu komentari?
Neki od komentara o ovom pitanju su:
“Ne bih se složio sa činjenicom da od Opatije obalom do Mošćeničke drage nije Istra. Geografski je. I što je najbitnije ljudi koji tamo žive to tako i kažu. Čak se i na popisu stanovništva izjašnjavaju kao Istrijan/Istrijanka. Od Preluke prema istoku to naravno nije slučaj.”
“Moja je mala učila iz engleskog da je Lovran mali gradić u Istri. I kad su pisali kontrolni i pitanje bilo koji su gradići u Istri, nabrojala je Istarske gradiće, ali Lovran je izostavila.”
“Svi ste u Hrvatskoj i to jedan od najljepših dijelova naše obale. Mi smo u školi uvijek učili da je Kvarner sve do Brseca. Istra sve iza Učke. I ne zna se sto je ljepše. Evo sad ćemo u utorak konačno s mostom spojiti i najjužniji dio Dalmacije i imamo, uz Grčku, najljepšu obalu i najčišće more na Mediteranu. A samo nas je 4 milijuna za razliku od Talijana preko puta kojih ima 60 milijuna!”
“Razvoj teritorijalnog identiteta kreće od unutarnjeg osjećaja pripadnosti, prije svega – na tome treba raditi. Kako sam čula nedavno od pametnijih od sebe – npr. stranci znaju ili su čuli za Istru, Dalmaciju i “ono između”. Tome nisu krive ni karte, ni administracijske podjele, a živimo u raju- planina, more, otok, polje… Super tema i dobar start!”
L.B.
