Svjetski dan debljine obilježen u KBC-u Rijeka

41
Djelatnici Klinike za internu medicinu i Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka poručuju - debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i medicinskih izazova 21. stoljeća.

Svjetski dan debljine obilježava se 4. ožujka. Debljinu definiramo kao kroničnu bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s negativnim posljedicama po zdravlje.

Indeks tjelesne mase (ITM; engl. body mass index), koji predstavlja omjer tjelesne mase izražene u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima, koristi se za određivanje stupnja uhranjenosti, a o debljini govorimo kada on iznosi više od 30 kg/m2.

Debljinu često nazivamo i bolešću životnog stila s obzirom na to da ona pretežno nastaje uslijed dugotrajno prisutne neravnoteže između kalorija unesenih putem prehrane (hrana i piće) i kalorija potrošenih u vidu tjelesne aktivnosti, a ne zbog genetike ili metabolizma u kojima mnogi prvo potraže opravdanje za njihovo stanje.

To da je debljina jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i medicinskih izazova 21. stoljeća potvrđuju i recentne procjene Svjetske zdravstvene organizacije.

Vodeći se potonjima, u svijetu trenutno ima oko dvije milijarde ljudi (39 % svjetske populacije) s prekomjernom tjelesnom masom (ITM ≥ 25 kg/m2), odnosno oko 650 milijuna debelih osoba (13 % svjetske populacije). Za usporedbu, u Republici Hrvatskoj živi oko 60 % muškaraca i 50 % žena s prekomjernom tjelesnom masom, a procjenjuje se da smo nacija s 18,7 % debelih.

Komplikacije debljine brojne su i česte, a razvijaju se neprimjetno, podmuklo i postupno tijekom godina.

Svjetski dan debljine

Stoga, kako bismo što bolje uprizorili i naglasili ozbiljne posljedice koje debljina ima po čovjekovo zdravlje, valja istaknuti nekoliko poznatih zabrinjavajućih činjenica: (1) u osobe s tjelesnom masom za 60 % većom od normalne/optimalne udvostručava se pobolijevanje (morbiditet) za sve bolesti, smrtnost je također dva puta veća, a značajno opadaju i stupanj funkcionalne sposobnosti te sve komponente kvalitete života pojedinca; (2) opasnost po zdravlje povezana s debljinom gotovo je istovjetna onoj zbog pušenja; (3) prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični su čimbenik za pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (srčanožilne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća, neki zloćudni tumori, mentalni/psihički poremećaji), od kojih danas umire više od 80 % stanovništva Hrvatske. S obzirom na navedeno, podizanje svjesnosti o debljini kao bolesti te njezinim negativnim posljedicama po zdravlje i kvalitetu života od neizmjerne je važnosti.

Debljina je kronična bolest koja ne prolazi spontano sama, već su za njezino liječenje potrebne dugoročne promjene životnog stila, prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja – koje potom rezultiraju postupnim smanjenjem tjelesne mase. Međutim, valja naglasiti da, kao i obično, i ovdje vrijedi zlatno pravilo – bolje spriječiti nego liječiti!

Komentari