KULTURA U SRCU GRADA

Zapušteni paviljon postaje pozornica: inkluzivna predstava ‘TO=TO’ oživljava srce Brajde

5
Foto: Rijeka plus

Povijesni paviljon na riječkoj tržnici Brajda, koji je godinama čekao novu svrhu, privremeno se pretvara u jedinstvenu kazališnu pozornicu. Predstava "TO=TO" inkluzivnog Petog ansambla HNK Ivana pl. Zajca udahnjuje novi život zdanju arhitekta Giacoma Zamattija, spajajući umjetnost, povijest i zajednicu.

U povijesnom paviljonu na Brajdi, zdanju koje je još 1895. godine projektirao riječki arhitekt Giacomo Zamattio, odvija se suvremena kazališna priča koja ovom pomalo zaboravljenom prostoru daje potpuno novi smisao. U sklopu programa Riječke ljetne noći, 30. lipnja i 2. srpnja u 21 sat, nekadašnje mjesto svakodnevne trgovine postaje pozornica za predstavu “TO=TO”, pretvarajući se u ono što autori nazivaju “tržnicom izvedbe”.

Od trgovačkog centra do umjetničke scene

Predstava “TO=TO” ruši klasične kazališne konvencije. Publika ovdje nije pasivni promatrač koji sjedi na jednome mjestu. Umjesto toga, gledatelji se slobodno kreću kroz paviljon u kojem je postavljeno više različitih scena, aktivno prateći tijek izvedbe iz različitih kutova i perspektiva. Na taj način, prostor koji je desetljećima služio za razmjenu dobara sada postaje mjesto razmjene ideja, emocija i umjetničkih procesa. Arhitektonska i povijesna memorija paviljona dobiva novo, suvremeno čitanje kroz kazališni čin, a pitanje kako se povijesni gradski prostori mogu transformirati u žarišta kulture dobiva konkretan odgovor.

Ovaj kulturni događaj dolazi u ključnom trenutku za budućnost paviljona. Nakon odluke gradskih vlasti iz rujna 2024. da prostor više neće služiti kao tržnica zbog nedostatka interesa zakupaca, njegova je budućnost definirana kao kulturna. Ipak, konkretan plan dugo je izostajao, a predstava “TO=TO” predstavlja jedan od prvih koraka u transformaciji ovog vrijednog zdanja u novi kulturni centar grada.

Snaga inkluzije na riječkoj pozornici

U središtu ove priče je Peti ansambl, peti, inkluzivni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, koji djeluje uz Operu, Balet, Hrvatsku i Talijansku dramu. Ansambl danas okuplja 23 člana, uključujući osobe s invaliditetom i intelektualnim teškoćama, te kontinuirano raste, predstavljajući jedan od najvažnijih inkluzivnih umjetničkih projekata u Hrvatskoj. Njihov rad, proizašao iz programa “Kazalište narodu”, ne temelji se na sažaljenju, već na ravnopravnom umjetničkom stvaranju i sudjelovanju u kulturnom životu.

Djelovanje Petog ansambla dio je šire vizije riječkog HNK, koji se pozicionirao kao lider u inkluzivnim praksama. U sezoni 2024./2025. kazalište je uvelo “Inkluzivnu pretplatu”, postavši prva kazališna kuća koja osigurava potpunu pristupačnost cijelog sezonskog ciklusa osobama s invaliditetom, uključujući audiodeskripciju, inkluzivne titlove i prevoditelje na hrvatski znakovni jezik.

Vrhunski autorski tim

Predstava “TO=TO” osmišljena je kao suradnja Petog ansambla i kolektiva CO2 (Nikolina Pristaš i Goran Sergej Pristaš), a inspirirana je tekstom “To” danske književnice Inger Christensen o osam dana stvaranja. Režiju potpisuje Goran Sergej Pristaš, dramaturgiju Nataša Antulov i Goran Ferčec, a koreografiju Nikolina Pristaš. Iza projekta stoji impresivan tim hrvatskih umjetnika: scenografiju potpisuje vizualni umjetnik Marko Tadić, kostimografiju dizajner Silvio Vujičić, a glazbu nagrađivani glazbenici Alen i Nenad Sinkauz. Oblikovanje svjetla i projekcija povjereno je Alanu Vukeliću, oblikovanje zvuka Hrvoju Nikšiću, dok je za koreografsku pripremu Petog ansambla zaslužna Mila Čuljak.

U predstavi sudjeluje velik broj izvođača: Monia Ambrić, Nataša Antulov, Nataša Bačić, Ernest Belošević, Andreja Brozović Adžić-Kapitanović, Ana Buneta, Mila Čuljak, Adrijan Fumić, Matea Glavan, Vid Gržalja, Isabella Hujić, Leonardo Iličić, Leo Kovačević, Ema Krupić, Jelena Lopatić, Damir Orlić, Deni Pezelj, Lovro Pršić, Luka Rončević, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Sretan Stošić, Jan Šokčević i Naomi Vrban.

Kroz predstavu “TO=TO”, paviljon na Brajdi ne samo da dobiva novu ulogu, već postaje simbolom Rijeke koja prepoznaje vrijednost svoje baštine i istovremeno hrabro gradi otvorenu i uključivu kulturnu budućnost za sve svoje građane.