Nakon 26 godina postojanja, riječka lokalna televizija suočava se s najvećom krizom u svojoj povijesti koja prijeti potpunim gašenjem signala. Ostavka direktorice, odbijena financijska izvješća i prazna blagajna doveli su Kanal Ri pred zid, a političke i vlasničke strukture sada moraju hitno odlučiti hoće li spašavati posrnuli medij ili ga prepustiti povijesti.
Dramatičan uvod u neizvjesnu budućnost
Situacija na Kanalu Ri, mediju koji je više od dva i pol desetljeća bio prozor u svijet za građane Rijeke i Primorsko-goranske županije, eskalirala je do točke usijanja. Kulminacija dugogodišnje financijske nestabilnosti i upravljačke krize dogodila se prošlog tjedna kada je direktorica Gordana Šimić Drenik podnijela neopozivu ostavku, odbivši se pritom pojaviti pred gradskim vijećnicima kako bi obrazložila izvješće o poslovanju. Taj čin, kojeg su oporbeni vijećnici poput Srđana Srdoča (IDS) okarakterizirali kao “bijeg od odgovornosti”, ostavio je televiziju obezglavljenom u trenutku kada joj je vodstvo najpotrebnije. Gradsko vijeće Grada Rijeke odbilo je izvješće o poslovanju, a interna revizija predviđa gubitke od oko 130 tisuća eura do kraja 2025. godine. Alarmantno stanje potvrđuje i činjenica da je Grad Rijeka morao hitno intervenirati s iznosom od 16 tisuća eura kako bi se isplatile plaće za studeni preostalim zaposlenicima, čiji je broj drastično smanjen, a prosječna primanja im iznose tek 887 eura.
Političke igre i potraga za novim modelom
Dok se radnici bore za egzistenciju, na političkoj sceni vodi se žustra rasprava o smislu postojanja ovakvog modela lokalne televizije. Gradonačelnica Iva Rinčić jasno je poručila kako “nikome ne treba stranačka televizija” te da trenutni način upravljanja, u kojem politika diktira tempo, a javni novac curi bez jasne strategije, više nije održiv. S druge strane, iz redova PGS-a čuju se radikalniji prijedlozi o potpunom gašenju televizije i preusmjeravanju na digitalne platforme, smatrajući da je Kanal Ri “opustošen na svim razinama”. Ipak, prevladava stav da Rijeka, kao jedan od najvećih hrvatskih gradova, ne smije dopustiti medijsku provincijalizaciju. Župan Ivica Lukanović i Primorsko-goranska županija iskazali su spremnost za preuzimanje većeg vlasničkog udjela i odgovornosti, pod uvjetom da se donese ozbiljan poslovni plan. Prijedlog koji se sve glasnije spominje, a kojeg zagovara vijećnik Leo Pavela, jest model u kojem bi Županija preuzela financiranje informativnog pogona kao javnog servisa, dok bi komercijalni dio ostao na tržištu.
Posljednja šansa za spas
Analiza stanja na Kanalu Ri ukazuje na to da kozmetičke promjene više nisu dovoljne. Televizija koja je nastala kao brana centralizaciji i platforma za lokalne teme, s godinama je izgubila povjerenje gledatelja i relevantnost, ne prilagodivši se novim medijskim trendovima. S minijaturnom redakcijom koja radi izvan ljudskih mogućnosti, bez snimatelja i montažera, nemoguće je proizvoditi kvalitetan program koji bi privukao oglašivače. Pred vlasnicima je sada jasan izbor: ili hitna i temeljita restrukturiranja koja uključuju profesionalizaciju upravljanja, tehnološku modernizaciju i osiguranje stabilnih prihoda neovisnih o političkoj volji, ili konačno gašenje signala od Vrbovskog do Ilovika. Ako se ne pronađe “tranzicijski period” i svježi kapital, Rijeka bi mogla ostati bez jedinog medija koji sustavno prati život njezinih građana, ostavljajući prostor nacionalnim televizijama koje ovaj kraj prepoznaju samo u crnoj kronici ili turističkoj sezoni.
