Do 2100., ako ne uspijemo uspostaviti branu i ne učinimo ništa kako bismo ograničili naše globalne emisije, nova istraživanja pokazuju da bi obalna poplava mogla porasti za gotovo 50 posto. “Pokušavamo shvatiti razmjere utjecaja budućih poplava na obalu na globalnoj razini”, rekao je za CNBC inženjer Ian Young sa Sveučilišta u Melbourneu u Australiji. “Globalno, moramo shvatiti da će se takve promjene dogoditi do 2100. i trebamo planirati kako ćemo odgovoriti.”
Sa 600 milijuna ljudi koji žive na obali manjoj od 10 metara nadmorske visine, čak i stalni porast razine mora znači prepustiti cijelo stanovništvo, domove i infrastrukturu morskim ćudima. Prema najgorem scenariju proučenom u studiji, obalnim poplavama moglo bi podlijeći oko 287 milijuna ljudi – 4 posto svjetskog stanovništva. Za one koji su skloniji razmišljati u dolarima, ovaj scenarij prijeti obalnoj imovini vrijednoj otprilike 14 bilijuna američkih dolara ili 20 posto globalnog BDP-a.
“Iako se prosječna razina mora relativno sporo povećava, otkrili smo da će drugi rizici od poplava poput plime, naleta oluje i loma valova postajati mnogo češći i intenzivniji”, kaže za inženjer infrastrukture Ebru Kirezci, također sa Sveučilišta u Melbourneu New York Times. “To je važno uzeti u obzir.”
Model koji se koristi nije daleko od savršenog, a autori upozoravaju da njihova otkrića ne modeliraju precizno predviđanja na lokalnoj razini, već širu globalnu procjenu. Te se procjene temelje na obalnim istraživanjima iz cijelog svijeta, a one su opsežno potvrđene na temelju podataka o mjernim plima i u normalnim i u ekstremnijim uvjetima. Predviđanje budućnosti očito je teško, a kada razmotrite složenost atmosferskog i oceanskog sustava na globalnoj i regionalnoj razini, postaje sve strašnije. Ali njegovo rješavanje je također vrlo potrebno kada uzmete u obzir neizmjernost krize protiv koje se borimo.
“Unutar pretpostavki potrebnih za omogućavanje takve studije na globalnoj razini”, autori tvrde da su stvorili “prvu prolaznu” procjenu globalnih utjecaja porasta razine mora. Treba raditi više na iscrpljivanju detalja, posebno na regionalnoj razini. U skladu s tim, postoje dijelovi svijeta koji se već čine podložni poplavama.
U Sjedinjenim Državama ta žarišta uključuju Sjevernu Karolinu, Virginiju i Maryland. U Europi ona uključuje Veliku Britaniju, sjevernu Francusku i sjevernu Njemačku. U Aziji, one uključuju Kinu, Bangladeš, zapadni Bengal i dijelove Indije. A na globalnom jugu uključuje sjeverni teritorij Australije. Na pacifičkim otocima, gdje porast morske razine predstavlja posebno egzistencijalnu prijetnju, porast plime zapravo bi mogao ugušiti zalihe svježe vode preplavljivanjem vodnog stola.
Nažalost, u ovom je trenutku svijet zatvoren za određenu količinu porasta razine mora i klimatskih promjena. I dok još uvijek imamo priliku i vrijeme da ozbiljno smanjimo štetu koju će joj prouzrokovati, tim vrućim točkama moramo dati pažnju ako se želimo pripremiti za budućnost. Ovakve procjene daju nam najbolju šansu da učinimo upravo to. Jer ako ne planiramo najgore, doći će najgore, spremni ili ne.
Izvor: Science Alert
Komentari