Je li legenda o potresu u Zagrebu istinita?

624

2020. godina označava 140. godišnjicu Velikog zagrebačkog potresa u Hrvatskoj. Legenda kaže da svakih 140 godina Zagreb pogodi katastrofa. Potres iz 1880. godine uništio je katedralu iz 13. stoljeća koja danas sjaji novim sjajem.

Prisjetimo se, danas u jutarnjim satima Zagreb su pogodila 3 potresa.

Veliki potres u Zagrebu dogodio se 1880. godine, točnije 9. studenog u 7 sati u trajanju od 10-ak sekundi. Spomenuti potres bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6 stupnja po Richteru, a epicentar je zabilježen na području između Kraljeva Vrha, Zeline i Kašine. Nakon najvećeg udara, uslijedilo je nekoliko manjih potresa, a ukupna materijalna šteta iznosila je 50 milijuna kruna, odnosno u to vrijeme toliko je iznosila polovica godišnjeg proračuna. Do kraja 1880. godine Zagreb je pogodilo ukupno 75 potresa raznih jačina. Materijalna šteta popravila se donacijama cara i kralja Franje Josipa i pape Lava XIII. U prikupljanju sredstava sudjelovale su zemlje Kopenhagen, Istanbul, Cardiff, London, Pariz, Bern, Sofija i Aleksandrija. U potresu je ozlijeđeno 29 osoba i 2 osobe smrtno su stradale, a velik dio stanovništva pobjegao je u susjedne zemlje o čemu svjedoči 3 800 izdanih putničkih karata na Glavnom zagrebačkom kolodvoru.

500px-Zagrebcathbefore1880
Zagrebačka katedrala prije potresa 1880.

Zagrebačkoj katedrali u to vrijeme bila je potrebna temeljita obnova budući da je potres srušio svodove, oltare, probio pod i oštetio zvonik. Pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa obnova je trajala sve do 1906. godine, a započela je 1878. godine prema projektu bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta.

Potres-1880-2
Zagrebačka katedrala nakon potresa 1880.

Prisjetimo se, i u današnjem potresu stradao je vrh zagrebačke katedrale te bočni dijelovi katedrale, točnije mali tornjići i vrhovi krovišta.

katedrala
Foto/Facebook Zagreb facts
40341cda-2682-458e-a805-852362507db1
Izvor: Index

Uz katedralu, nadbiskupski dvor, sjemenište i kurije kanonika, stradala je i crkva sv. Franje s baroknim tornjem, franjevački samostan, kapela sv. Dizmuša, kadetska škola u Novoj Vesi, crkva sv. Marka i crkva sv. Katarine na Gornjem gradu. Grad je neko vrijeme ostao bez javne rasvjete, a škole su bile zatvorene. Nakratko je prekinut i sav društveni i kulturni život. Ujedno, potres je potaknuo i veliku obnovu grada Zagreba u kojem su izrasle nove palače, parkovi i fontane angažiranjem nekoliko stotina građevinskih radnika iz susjedne Slovenije i Austrije uz inicijaciju tadašnjeg gradonačelnika Matije Mrazovića. Stradalo je ukupno 1 758 postojećih zgrada prema Torbarovim podacima. Spomenuti potres potaknuo je i osnivanje Odbora za praćenje i proučavanje potresa pri jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Skladatelj Ivan Zajc inspiriran događajima koje je proživio, napisao je kantatu „Zemljotres“.

Naravno, Zagreb je i prije 1880. godine bio pogođen mnogim potresima, no nijedan do tada nije bio toliko razoran.

Komentari