Pozicije na svjetskom indeksu konkurentnosti ustanovljene su na analizi 340 kriterija proizašlih iz 4 principa: ekonomska izvedba, učinkovitost vlade, poslovna efikasnost i infrastruktura. Uzimaju se u obzir i ispitivanja preko 5400 poslovnjaka, koji su iznijeli zapažanja o situaciji u vlastitim zemljama.
Hrvatska baš i ne briljira, dapače, tek je 58. mjestu, na kojem je bila i prošle godine.
Ono što je zajedničko zemljama unutar top 20 je njihov fokus na regulaciju koja se “prijateljski” odnosi prema poslovanju, dobra infrastruktura i institucije uključene u poslovne procese. Vodeći bankarski i financijski centar, Hong Kong, ohrabruje investicije kroz jednostavno i nisko oporezivanje i ne postavlja restrikcije na tokove kapitala, a nudi i prolaz stranih investicija na područje Kine, kao što omogućuje tamošnjim biznisima upliv na globalno tržište. No, osim Hong Konga i Singapura, ostatak Azije pada u konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu.
Neke od najzapađenijih napredaka zabilježile su istočnoeuropske zemlje, poput Latvije, Slovačke i Slovenije.
Zapadnoeuropske ekonomije se također popravljaju, pri čemu istraživači naglašavaju oporavak javnog sektora od postfinancijske krize kao ključan pokretač promjena.
