Ova je godina na putu da postane prva cijela godina globalnog zatopljenja za 1,5°C iznad predindustrijskih (1850.-1900.) razina, čime je već oboren prošlogodišnji rekordni skok temperatura, koji je bio 0.60°C iznad prosjeka 1991.-2020.
Ovo otkriće podupiru podaci Copernicusa, Berkeley Eartha i UK Met Officea objavljeni za summit Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP29 koji je trenutno u tijeku u Azerbajdžanu. Dok je El Niño potaknuo zagrijavanje početkom godine, prekomjerna toplina nastavila se čak i nakon što je nestala prije nekoliko mjeseci.
Ljudi i mnoge životinje već umiru kao izravna posljedica ovog golemog viška topline uzrokovane fosilnim gorivima, kao i zbog sve većeg broja prirodnih katastrofa koje ono izaziva. Sada se procjenjuje da će se tri od četiri od nas suočiti s ekstremnim vremenskim promjenama u sljedeća dva desetljeća.
Sva ta dodatna energija u našoj atmosferi trza naše klimatske sustave iz jedne krajnosti u drugu. Samo u prošlom mjesecu, pridonijelo je smrtonosnim poplavama u Valenciji, uraganu Milton koji je pogodio SAD, šumskim požarima koji haraju Peruom i gubitku više od milijun tona riže u poplavama u Bangladešu, što je uvelike povećalo cijenu osnovne hrane.
“Rekordna količina oborina i poplava, tropske ciklone koje brzo jačaju, smrtonosne vrućine, nemilosrdna suša i divlji šumski požari koje smo ove godine vidjeli u različitim dijelovima svijeta nažalost naša su nova stvarnost i predokus naše budućnosti”, piše The World Glavna tajnica Meteorološke organizacije (WHO) Celeste Saulo.
WHO objašnjava da čak i godina iznad 1,5°C ne znači da smo trajno premašili cilj Pariškog sporazuma, jer se on temelji na desetljećima dugom prosjeku. Kraće fluktuacije na vremenskoj skali kao što su El Niño i La Niña još uvijek mogu brzo promijeniti stanje stvari. Ali drugi istraživači tvrde da smo već prešli ovaj prag, izazivajući zabrinutost da klimava rotacija koči neke od Zemljinih kritičnih sustava za održavanje života. To uključuje kolaps glavnog strujnog sustava Atlantskog oceana, amazonsku prašumu i polarne ledene ploče. Znanstvenik za klimu Mark Howden s Australskog nacionalnog sveučilišta upozorava da ćemo, ako svjetski lideri i industrije brzo ne ograniče emisije, krenuti prema svijetu od 3°C.
“Već smo vidjeli velike utjecaje diljem svijeta u gotovo svakom sustavu i na svakom mjestu na, grubo govoreći, 1,25 stupnjeva po desetljeću”, objašnjava Howden u brifingu za medije.
“Jednom kad se počnemo približavati tim većim brojevima, 2,5 – 2,93 stupnja, vjerojatno ćemo vrlo, vrlo značajno patiti od klimatskih promjena. Troškovi te vrste klimatskih promjena su ogromni i uvelike nadmašuju troškove smanjenja emisija.” Dok je količina zagrijavanja važna za razumijevanje kamo idemo, u praktičnom smislu ona je također suvišna, jer naš cilj ostaje isti bez obzira na to: smanjenje emisija fosilnih goriva koje uzrokuju zagrijavanje. To je bio cilj od prvih izvješća IPCC-a o klimatskim promjenama 1990., ali još uvijek zajednički povećavamo emisije stakleničkih plinova.
S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, istraživači i drugi klimatski stručnjaci postali su skeptični prema klimatskim summitima.
“Ne možete reći da je sporazum koji dopušta da problem preraste u hitan slučaj dobar”, rekao je Durwood Zaelke, suosnivač Centra za međunarodno pravo okoliša, za Tik Root at Grist. “Nije.” Ali svaka mala stvar koju sada možemo učiniti da smanjimo zagrijavanje ipak će spasiti buduće živote, bez obzira na kojoj smo točki na ovoj mračnoj vremenskoj liniji. “Važno je prepoznati da je svaki djelić stupnja zagrijavanja bitan”, naglašava Saulo. “Bilo da je zagrijavanje ispod ili iznad 1,5°C, svaki dodatni porast globalnog zatopljenja povećava klimatske ekstreme, utjecaje i rizike.”
Izvor: Science Alert
Komentari