PartneRi, zajednica poduzetnika koja želi aktivno doprinijeti razvoju kulture u Primorsko-goranskoj županiji i konkretnim akcijama u gradu i okolici stvarati nove vrijednosti na korist svih građana u travnju je, na skupštini Poslovnog kluba PartneRi, donijelo odluku o sufinanciranju projekt Brod Uragan – Baltazar Lab i Delta park u iznosu od 50 tisuća kuna.
Baltazar Lab je dio programa projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a izvodi se u okviru programskih pravaca Dječja kuća te Slatko i slano.
Ipak, obustava velikog dijela programa Rijeka 2020 – EPK, otvara pitanje kako dalje, budući je Poslovni klub PartneRi dio svojih aktivnosti vezao na financiranje toga programa.
„Projekt je predložen od strane Rijeke 2020, i mi smo financirali izradu idejnog i izvedbenog projekta, a sada smo spremni financirati i dio izvedbe kako bi projekt bio završen u predviđenom roku do kraja ovog kvartala, taman kad se građanima dozvoli više interakcije“, kazao je u razgovoru za Novi list predsjednik udruge Boris Popović, inače direktor i suvlasnik riječke tvrtke Alarm automatika objasnivši kako je njihov prvi projekt, čije je sufinanciranje odobrila Skupština Poslovnog Kluba, bio je brod »Uragan« na Molo Longu, koji se pretvara u instalaciju Balthazarov grad, zonu međugeneracijske interakcije – prostor za igru, druženje i odmor.
„Ukupno ćemo u »Uragan« uložiti 100.000 kuna, što je gornja granica sufinanciranja nekog projekta koju odobravamo za sada. Uz instalaciju Balthazarov grad, projekta Rijeke 2020, sufinancirano je deset nezavisnih projekata u dvije tranše, svaka je bila oko 100.000 kuna.
Po našem statutu dozvoljeno je sufinanciranje do maksimalno 50 posto vrijednosti projekta. Sve projekte prati, od odabira do zaključenja, naš Programski savjet na čelu s dr. Jakovom Karmelićem, a novce isplaćujemo po fazama gotovosti pojedinog projekta. Neki projekti su završeni i zatvoreni, neki su u višoj ili nižoj fazi gotovosti, neki usporeni zbog korone, ali za sve su sredstva osigurana i čekaju isplatu po zadovoljenju dogovorenih uvjeta“, kazao je Popović dodavši kako aktivnosti nastavljaju novim pozivom za financiranje projekata, koji će uskoro biti objavljen na njihovim stranicama i za koji su osigurali novih 100 tisuća kuna.
Iznoseći najnovije rezultate analize McKinseyevih konzultanata, savjetnika 25 EU vlada, te upozorenja o nadolazećoj ekonomskoj katastrofi Popović je kazao kako će, prema pokazateljima, najmanje biti ugrožena mjesta u ICT industriji. PartneRi će stoga u natječaju, kao jedan od kriterija, staviti i primjenu ICT tehnologija u umjetničkom izražavanju kako bi mlade umjetnike usmjerili prema polju gdje mogu preživjeti.
Na pitanje može li privatni sektor, riječke tvrtke, u ovome trenutku pomoći EPK te jesu li ih iz Rijeke 2020 tražili pomoć, financijsku, konzultantsku, Popović odgovara:
„Prve informacije dobili smo 16. travnja, jedan dan prije službenog očitovanja, a nakon toga smo se ponudili da pomognemo i da nas instruiraju kakvu pomoć trebaju. Dogovorili smo da to bude brod »Uragan« u okvirima naših mogućnosti. Iskreno želimo završiti sve započete projekte, pridonijeti gradu, sredini u kojoj živimo i radimo, ispuniti dana obećanja. Naš je uvjet što se broda »Uragan« tiče da projekt bude završen do kraja ovog kvartala, da dobijemo precizan terminski plan i detaljan troškovnik. Na osnovi toga ćemo sazvati virtualnu Skupštinu koja će vjerujem to odobriti.
I dalje smatramo da je EPK generacijski projekt za Rijeku koji nas može okupiti i povezati i na kojem možemo surađivati, rasti i razvijati se. Ne mirimo se sa smjerom u kojem se projekt razvija.
Mislili smo da će promjene ići lakše i brže, ali sve se u prirodi opire promjenama. Nama je inače teško prikupiti članove jer ‘poslovnjaci’ misle da Grad troši ionako previše novaca na sve osim na poduzetništvo i ekonomski razvoj grada, a posebno kad čuju da je za EPK i kulturu u budžetu grada osigurano nekoliko stotina milijuna kuna da daju još ekstra za nešto što misle da se može bolje i za manje novca.
A kad znamo da plaćamo najveći prirez od svih velikih gradova u RH koji je i najveći zakonski dopušten, a imamo i najskuplje komunalije, a najlošiju poslovnu infrastrukturu u koju se tek u zadnje vrijeme počelo malo više ulagati, onda to postaje još teže. Na panelu o budućnosti EPK-a moglo se čuti i da će Grad imati rupu od 100 milijuna kuna u budžetu od preko milijarde kuna. Slično je i za projekt EPK za koji će faliti 30 milijuna kuna u budžetu od nekoliko stotina milijuna, a čini mi se da je slično i za Rijeka 2020 jer gradonačelnik spominje nekih milijun kuna mjesečno koliko iznose plaće 59 ljudi koji su izgubili radno mjesto.“
O EPK i važnosti kriznog menadžmenta u kriznim vremenima koja nisu baš nikoga zaobišla Popović u ime Poslovnog kluba PartneRi kaže: „ Krizni menadžment je tu dosta bitan, uz naravno, sposobnost prilagodbe, da se iskoristi i (pre)usmjeri kreativni potencijal ljudi. Međutim, u Rijeka 2020 velik broj ljudi je – otpušten“ i nastavlja:
„Vrlo je teško i nezahvalno komentirati, jer da bi to mogao moraš stati u nečije cipele. No, generalno gledajući, i Grad i kultura su u boljoj poziciji od realnog sektora jer će u prosjeku realni sektor biti tri puta jače pogođen, a siguran sam da neće otpustiti više od 30 posto ljudi, vjerujem ni 20 posto, jer će podijeliti sudbinu sa svojim ljudima. Rekao bih da je otpuštanje zadnja mjera koju će odgovoran vlasnik kapitala poduzeti“, kaže Popović i dodaje kako se u krizi najbolje vidi koliko je kultura neke firme jaka.
„Tri su osnovne sastavnice kulture svakog društva (tvrtke). Prva i najjača su stavovi i stilovi ključnih ljudi, a u ovom slučaju moram reći da se ne slažem s njima, druga su organizacijska klima koju ne poznajem dovoljno, ali mi se nije činila loša, a treća su organizacijske vrijednosti koje bi trebale biti u skladu s proklamiranim vrijednostima EPK-a, a to su otvorenost, različitost, tolerantnost.
Mi nismo zadovoljni s tom kulturom koja vlada u Gradu, to jest s filozofijom koju Grad već 30 godina razvija na principu »baš me briga što drugi misle, ja znam svoje i radim po svom«. Iako Grad Rijeka, niti je nastao, niti je rastao samo za svoje stanovništvo, već za i od srednjoeuropskog okruženja. Jako smo se veselili toj promjeni u vrijednostima – otvorenost, različitost, tolerantnost, i one su nas privukle ovom projektu.
Sve ovo pokazuje da smo još daleko od pravih promjena koje su nam potrebne jer gubimo atraktivnost i tonemo u prosječnost, a mladi nam sve brže odlaze na što upozoravamo već više od pet godina“, zaključuje Popović.
Udruge PartneRi nema među potpisnicima „otvorenog pisma projektu EPK“, a Popović objašnjava i zašto.
„Nitko nas ništa nije ni pitao i očigledno smo strano tijelo, dobri u smislu PR-a i izvora financiranja. Na panelu su se često spominjali liberali i neoliberali kao neko strano tijelo i pozivalo na solidarnost koje kod takvih, kao, nema. Pozivam sve takve da pročitaju knjigu Velimira Šonje i Darka Polšeka »Prešućeni trijumf liberalizma« s podnaslovom ‘Praktična važnost slobode 1989. – 2019.’ i da nam se slobodno priključe i na taj način pokažu solidarnost.
Poslovni klub PartneRi podržava projekt EPK i njegove vrijednosti, kao i glavne teme (rad, voda, migracije), a ne podržava smjer u kojem se projekt vodi, posebno zbog nedostatka hrabrosti (ambicije), vizije, inovativnosti, solidarnosti, poniznosti… No, to se da brzo ispraviti, samo je potrebna individualna odgovornost u provedbi. Kombinacijom off-line izvedbe, plus online komunikacijom i above the line (mediji – novine, radio, tv) može se djelomično kompenzirati ograničen broj gledatelja. To je možda naša nova realnost za duže vrijeme”, zaključio je Popović.
Komentari