Premijer Andrej Plenković uputio je poziv mladim Hrvatima u iseljeništvu da se vrate u domovinu, ističući izdašne financijske poticaje. Ova inicijativa dio je šire strategije borbe protiv demografske krize koja godinama pogađa Hrvatsku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je mlade Hrvate koji žive izvan domovine da ozbiljno razmotre povratak, naglašavajući kako država danas nudi niz mjera za lakši početak novog života u Hrvatskoj. Poruku je uputio na konstituirajućoj sjednici prvog saziva Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, gdje se okupilo šezdesetak mladih iz cijelog svijeta. Novo Vladino savjetodavno tijelo osnovano je s ciljem jačanja veza domovinske i iseljene Hrvatske te uključivanja mladih u kreiranje politika koje se na njih odnose.
Kao ključnu mjeru Plenković je istaknuo potpuno oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak tijekom pet godina za sve povratnike koji su najmanje dvije godine živjeli u inozemstvu. Time se želi financijski olakšati prve godine prilagodbe i rada u Hrvatskoj.
Program ‘Biram Hrvatsku’ već privukao stotine povratnika
Osim poreznih olakšica, Vlada je razvila i druge mehanizme podrške. Najpoznatiji je program “Biram Hrvatsku”, koji nudi financijsku potporu za pokretanje vlastitog poslovanja. Povratnici kroz ovu mjeru mogu dobiti do 27.000 eura bespovratnih sredstava za samozapošljavanje i troškove preseljenja. Rezultati su već vidljivi: od početka 2022. do svibnja 2026. godine, mjeru je iskoristilo 1.802 povratnika, što je rezultiralo zapošljavanjem gotovo 2.500 osoba. Najveći broj povratnika stigao je iz Njemačke, Austrije i Irske, zemalja u koje su Hrvati najviše iseljavali proteklog desetljeća.
Statistike pokazuju pozitivan trend. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Hrvatsku se vratilo 16.843 hrvatskih državljana, dok je broj iseljenih u značajnom padu. Plenković je istaknuo kako se politika prema Hrvatima izvan domovine temelji na “doktrini jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske”, dodavši da su izdvajanja za programe namijenjene dijaspori porasla sa 16 milijuna eura prije deset godina na današnjih gotovo 200 milijuna eura.
Nije sve u novcu: Što kažu stručnjaci?
Iako su financijski poticaji snažan vjetar u leđa, stručnjaci upozoravaju da novac nije jedini, a često ni glavni motiv za povratak. Demograf Tado Jurić ističe kako su želja za višom kvalitetom života, osjećaj sigurnosti te odrastanje djece u hrvatskom okruženju ključni “pull” faktori. On također napominje da odjava prebivališta iz, primjerice, Njemačke ne znači automatski povratak u Hrvatsku, jer se dio iseljenika seli u druge zemlje.
Iskustva povratnika potvrđuju da se suočavaju i s brojnim izazovima, poput složene birokracije, visokih troškova života u odnosu na primanja te osjećaja društvene otuđenosti nakon godina provedenih u inozemstvu. Kritičari mjera smatraju da financijski poticaji ne rješavaju dublje probleme koji su i doveli do iseljavanja, kao što su korupcija i nesigurnost pravnog sustava.
