Premijer Andrej Plenković najavio je novo, blago pojeftinjenje goriva koje stupa na snagu od idućeg tjedna. No, puno važnija vijest je promjena modela regulacije cijena, koje će Vlada od sada korigirati na tjednoj, a ne kao do sada, dvotjednoj bazi.
Tijekom boravka u Sinju, gdje se održavala 311. Sinjska alka, premijer Andrej Plenković najavio je i dobre vijesti za vozače – niže cijene goriva. Iako je riječ o simboličnom pojeftinjenju, puno je značajnija najava promjene mehanizma regulacije, kojom Vlada nastoji brže odgovarati na turbulencije na svjetskom tržištu.
“Vlada će sada, umjesto na dvotjednoj, reagirati na jednotjednoj bazi i ta će promjena donijeti benefite našim vozačima, građanima i gospodarstvu. Sutra ujutro bit će održana telefonska sjednica Vlade”, poručio je Plenković.
Prema njegovim riječima, od utorka će cijena Eurosupera biti niža za 0,6 centi, a Eurodizela za 0,4 centa po litri. Plavi dizel pojeftinit će za 0,3 centa, dok će cijena plina u spremnicima i bocama biti niža za 0,8 centi.
Brža reakcija na tržišne promjene
Odluka o prijelazu na tjednu regulaciju cijena predstavlja pokušaj bržeg prilagođavanja domaćeg tržišta naglim promjenama na svjetskim burzama. U razdoblju velike nestabilnosti, dvotjedni ciklus korekcija pokazao se presporim, što je ponekad dovodilo do situacija u kojima su cijene na hrvatskim crpkama značajno odstupale od aktualnih tržišnih kretanja.
Novim modelom Vlada će moći agilnije reagirati i ublažavati cjenovne udare na potrošače i gospodarstvo, bilo da se radi o naglom rastu ili padu cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Cilj je osigurati veću predvidljivost i smanjiti rizik od većih skokova koji negativno utječu na standard građana i troškove poslovanja poduzeća.
Kontekst dugogodišnje vladine intervencije
Hrvatska Vlada aktivno regulira cijene naftnih derivata još od listopada 2021. godine, koristeći mehanizme propisane Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata. Taj zakon omogućuje Vladi da, u cilju zaštite potrošača i stabilnosti tržišta, propiše najviše maloprodajne cijene na razdoblje do 90 dana. Intervencije se najčešće provode donošenjem uredbi kojima se ograničavaju trgovačke marže i privremeno smanjuju trošarine na gorivo, koje inače čine značajan udio u konačnoj cijeni.
Ova praksa imala je i kratak prekid, primjerice tijekom 2025. godine, kada je Vlada privremeno deregulirala tržište zbog stabilizacije globalnih cijena. Ipak, zbog ponovnih poremećaja i geopolitičkih napetosti, ponovno se vratila modelu aktivne regulacije kako bi zaštitila potrošače.
Utjecaj globalnih kretanja na domaće cijene
Važno je naglasiti kako Vlada može utjecati isključivo na dio cijene koji se odnosi na davanja državi, poput trošarina i PDV-a, te na marže trgovaca. Međutim, ona nema utjecaj na nabavnu cijenu goriva, koja ovisi o kretanjima na mediteranskom tržištu i globalnim cijenama sirove nafte. Početkom kolovoza cijena barela nafte tipa Brent kretala se iznad 83 dolara, a na nju utječu brojni faktori, od geopolitičkih napetosti poput situacije u Hormuškom tjesnacu do odluka vodećih svjetskih proizvođača.
Stručnjaci, poput Dražena Jakšića iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, ističu da Vlada i dalje ima prostora za intervenciju kroz trošarine, ali upozoravaju da takve mjere ne mogu trajati neograničeno jer predstavljaju značajan teret za državni proračun.
Iako je najavljeno pojeftinjenje minimalno, promjena regulatornog okvira važan je korak. Prelazak na tjedne korekcije omogućit će Vladi da učinkovitije upravlja cjenovnim šokovima, što je u današnjim nepredvidivim globalnim okolnostima od iznimne važnosti za stabilnost cjelokupnog gospodarstva.
