Godina 2020. je godina haldi. Proglašena je tako s razlogom od strane Grada Murskog Središća, a na inicijativu Međimurske prirode. Naime, halde su dio rudarske geobaštine i upravo one čine krajobraz oko Murskog Središća jedinstvenim u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini iskopa ugljena nalaze se uzvišenja nastala odlaganjem jalovine. Lokalni naziv u okolici Murskog Središća za takva uzvišenja je halda (množina halde). Naziv dolazi od njemačke riječi Halde koja u doslovnom prijevodu znači humak ili gomila nastala odlaganjem ugljena, jalovine ili otpadaka.
Halde su se smjestile u agrarnom krajobrazu oko Murskog Središća i upravo zbog toga su one krajobrazno vrijedne, vidljive i uočljive u prostoru. Na prostoru riječne terase nalaze se ova umjetna brdašca koja govore o zanimljivom periodu iz povijesti ovog kraja i rudarstvu kao djelatnosti koja je obilježila ovaj prostor. Krajobraz oko Murskog Središća ugrožen je zbog neznanja. Koristeći ovaj prostor prije svega u poljoprivredne svrhe, ljudi halde smatraju zauzimanjem zemljišta vrijednog za poljoprivrednu proizvodnju. Pri tome ne shvaćaju koliko je krajobraz Murskog Središća jedinstven. Edukativnim aktivnostima pokušava se naglasiti njihova vrijednost i potreba da halde ostanu u prostoru i da se ne razvoze. Većina halde doživljava tek kao gomilu materijala kojeg se može iskoristiti za neke druge potrebe.
Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode, sjeća se što mu je još baka u djetinjstvu govorila o haldama:
– Deca igrajte se vani, ali vrag vas prestvoril, pazite na haldama kaj ne propadnete nutri. Mi smo bili mali, što smo mi znali što su to halde, kamo ćemo to propasti i kakvi đavoli žive u međimurskom podzemlju. Halde su bile tu, nama djeci zgodna scenografija za igru.
Svjedočanstva o nastanku haldi ispripovijedali su nam negdašnji rudari. Mijo Kontrec iz Murskog Središća, preživjeli sudionik nesreće u jami Maj 3, kada je u noći s 8. na 9. studenog 1961. godine život izgubilo deset rudara:
– Počeo sam rudariti 1958. godine s 18 godina. U to vrijeme bilo je puno jama i nas rudara, čak 1700 jedno vrijeme. Vani su većinom radile žene, one su te halde napravile. Napravile su se „štreke‟ po kojima su išli vagoni i po kojima se iz rudnika prevozila zemlja, jalovina. Žene su radile na istovaru tih vagona. Malo pomalo i nabralo se toga. Svaka smjena istovarila je najmanje 20 vagona.
Sjećanjima se pridružio i rudar Antun Jambrošić iz Križovca:
– Trebalo je tovariti vagoniće i voziti ih do glavnog iskopa. Radili smo puno, ali plaća je bila osigurana. Živjelo se od nje iako je trebalo „k coj‟ dodati malo i uroda iz poljoprivrede. Halde treba sačuvati tu gdje jesu, one su naša povijest.
Foto: Roberta Radović
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i povjesničar Zoran Turk naglašavaju kako se radi na projektima koji će govoriti o povijesnom značaju rudarstva te interpretirati u obnovljenom Spomendomu rudarstva i Rudarskom gruntu. Povijesna građa će se sakupiti i objaviti u monografiji posvećenoj rudarstvu, u spomen svim rudarima ovog kraja, na koje je ponosno čitavo Međimurje.
– Povodom spomendana zaštitnice rudara sv. Barbare, 4. prosinca Međimurska priroda i Grad Mursko Središće promoviraju prigodan dokumentarni film (pogledajte ga na YouTube kanalu Međimurske prirode), bilježnicu i pamučne majice posvećene Godini haldi 2020., ističe stručna voditeljica Međimurske prirode dr. sc. Mihaela Mesarić koja je doktorirala upravo na temu naše rudarske geobaštine.
Bilježnice će na dar primiti školarci OŠ Mursko Središće. Svatko od njih će saznati što je to halda i upoznati se s njima kao vrijednim elementom murskosredišćanskog kraja. Nikola Horvat, koji je između ostalog poznati i kao hodač Pacific Crest Traila, snimatelj je i montažer filma.
– Halde bi također u budućnosti bilo dobro povezati poučnom stazom na najznačajnijim točkama geobaštine na potezu od Sv. Martina na Muri preko Murskog Središća pa do Miklavca. Na području Murskog Središća postoji 36 haldi uz jamske kopove te dva kompleksa graba nastalih od površinskih kopova. Svi se mogu iskoristiti kao poticaj razvoju turizma, posebice geoturizma te turizma industrijske baštine.
Foto: Roberta Radović
autorice fotografija: Roberta Radović i Mihaela Mesarić
Projekt Med dvemi vodami sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.
