Stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku Ivan Šimonović nedavno je imenovan sukoordinatorom za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprječavanje COVID-19 i njegovih štetnih posljedica. Dio mandata je osnažiti utjecaj OSUN-a u borbi s virusom i njegovim posljedicama, no Ujedinjeni narodi nisu u proteklim mjesecima uspjeli ponuditi jasan i snažan odgovor na COVID-19 zbog podjela i sukoba unutar stalnih članica Vijeća sigurnosti. U takvim okolnostima Šimonovića je dopalo da pokuša djelovati u ime Opće skupštine UN-a i povezati na izradi jedinstvene strategije različite države, regionalne organizacije, Tajništvo UN-a, civilno društvo i vjerske vođe. U idućim danima cilj je izrada i usvajanje rezolucije koja treba biti cjelovit, akcijski orijentiran odgovor UN-a na Covid-19 i njegove posljedice, prenosi Jutarnji list.
“Pandemija Covida-19 nastupila je nakon godina slabljenja multilateralizma i ljudskih prava. Nalazimo se na raskrižju. Prve reakcije na pandemiju snažno su ubrzale spomenute negativne globalne trendove, države su se zatvarale, presijecale trgovinske tokove, i pri odlučivanju o ograničavanju ljudskih prava u uvjetima nužde kršile međunarodno pravo. S druge strane, sazrijeva shvaćanje da je to put u propast jer Covid-19 nije samo aktualna kriza, već i zvono za uzbunu. Bez multilateralizma i solidarnosti, ne samo da nećemo moći uspješno odgovoriti na pandemiju, nego ni riješiti pitanje klimatskih promjena i degradacije biološke raznovrsnosti, s obzirom na to da izazovi nisu samo zdravstveni, nego i gospodarski, socijalni i politički”, kazao je Ivan Šimonović.
Ujedno, kazao je kako na temelju različitih modela možemo pokušati predvidjeti drugi val koronavirusa, no ne možemo biti sigurni. Tome svjedoči činjenica i da se u nekim državama koje su neoprezno počele relaksirati mjere, koronavirus ponovo pojavio ili barem njegove naznake. Ivan Šimonović ističe: „Bojim se, međutim, da se ne radi samo o jednom novom valu koji dođe i prođe, već o vjerojatnosti da ćemo, sve dok se ne nađe cjepivo i ne bude provedeno široko procjepljivanje, morati živjeti s Covidom-19.“
Na upit Jutarnjeg lista o usporedi problema Covida-19 s problemom gospodarskog pada, Ivan Šimonović rekao je „To nije ili – ili, jer moramo štititi i ljudske živote i gospodarstvo, s obzirom na to da su ogromni gubici i u ljudskim životima, i zbog slabljenja gospodarstva. Gubici u ljudskim životima vjerojatno su, posebno u zemljama u razvoju, daleko veći nego što su dosad statistički registrirani. Najbolji pokazatelj ljudskih stradanja je usporedba stope mortaliteta prije i poslije izbijanja epidemije, a povećanje broja umrlih daleko je veće od broja koji se pripisuje učincima Covida-19. Ono pritom, naravno, uključuje i umrle zbog kolapsa zdravstvenih sustava.Što se gospodarskih šteta tiče, ključna će biti brzina oporavka. Prvi je prioritet spriječiti širenje virusa i urušavanje zdravstvenih sustava, osigurati svima osnovne medicinske usluge i hranu. Prilikom gospodarskog oporavka trebamo se truditi da on bude što brži, ali i na zdravijim osnovama. I mi u Hrvatskoj trebamo se preusmjeriti na šire korištenje obnovljivih izvora energije te shvatiti da je turizam sjajan kao dodatak, ali i da nam treba gospodarstvo koje je manje osjetljivo na različite rizike.“
Izvor: Jutarnji list








































