Rast cijena goriva ponovno je u fokusu, a hrvatski vozači među onima su koji ga najviše osjećaju. Najnoviji podaci pokazuju kako je punjenje spremnika danas znatno skuplje nego prije godinu dana, ali i prije deset godina, dok istovremeno broj vozila i ukupna potrošnja energije u prometu nastavljaju rasti.
Početkom travnja 2026. litra dizela u Hrvatskoj stoji oko 1,73 eura, a benzina 1,62 eura. Iako te cijene još nisu dosegnule rekordne razine iz 2022. godine, kada je tržište potresao rat u Ukrajini, razlika u odnosu na prethodne godine jasno je vidljiva. U travnju prošle godine dizel je bio 1,36 eura, a benzin 1,47 eura po litri, dok su 2016. cijene bile osjetno niže – 1,05 eura za dizel i 1,16 eura za benzin.
U konkretnim brojkama to znači da danas punjenje spremnika od 50 litara dizela stoji oko 86,5 eura, što je gotovo 18,5 eura više nego prije godinu dana i čak 34 eura više nego prije desetljeća. Kod benzina, vozači za isti volumen izdvajaju oko 81 euro, naspram 73,5 eura lani i 58 eura 2016. godine.
Inflacija i energija dodatno pritišću kućanstva
Rast cijena goriva dolazi u trenutku kada Hrvatska bilježi najvišu inflaciju u eurozoni. Prema podacima Eurostata, inflacija iznosi 4,7 posto, dok je prosjek eurozone 2,5 posto. Upravo kategorija energije bilježi najveći rast – čak 11,3 posto na godišnjoj razini.
Takvi trendovi dodatno opterećuju kućne budžete, osobito u zemlji u kojoj je automobil i dalje ključni oblik prijevoza. Na hrvatskim cestama vozi se gotovo dva milijuna automobila, na oko 1,44 milijuna kućanstava, što znači da trošak goriva izravno pogađa većinu građana.
Stari automobili, veća potrošnja
Problem dodatno produbljuje starost voznog parka. Prosječna starost osobnog automobila u Hrvatskoj iznosi 13,35 godina, što zemlju svrstava među one s najstarijim vozilima u Europskoj uniji. Stariji automobili u pravilu troše više goriva i zahtijevaju češće održavanje, čime ukupni trošak mobilnosti postaje još veći.
Istovremeno, Hrvati voze više nego ikad. Podaci Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazuju da je 2024. godine zabilježena rekordna potrošnja energije u prometu od 115 petadžula. To jasno upućuje na rastuću ovisnost o automobilima, unatoč sve višim cijenama goriva.
Geopolitički utjecaji i neizvjesna budućnost
Na rast cijena značajno utječu globalna kretanja, uključujući aktualne napetosti na Bliskom istoku koje uzrokuju poremećaje na energetskim tržištima. Iako je Vlada privremeno intervenirala mjerama ograničavanja cijena, koje su stupile na snagu krajem ožujka, njihov učinak je kratkoročan i neizvjesno je koliko će dugo trajati.
Pred hrvatskim vozačima tako je izazovno razdoblje. Sve skuplje gorivo, starija vozila i rastuća potrošnja stvaraju kombinaciju koja snažno utječe na svakodnevni život. Bez značajnijih promjena u prometnim navikama ili energetskoj politici, čini se da će odlazak na benzinsku postaju za mnoge ostati sve veći financijski izazov.
