Hrvatska je u protekle tri godine zabilježila rekordni rast broja umrlih te pad broja živorođene djece. Podaci govore te je bilo 56.797 umrle djece te tek 33.883 rođenih u 2022. godini. Unatoč tome, HZZO zabilježio je rekordni višak prihoda od čak 2.945.473.741 kuna.
HZZO ove je godine krenuo u masovnu čistku osiguranika te do srpnja obrisao čak 106.000 ljudi.
Za portal Promise.hr, o situaciji u zdravstvu govorio je riječki obiteljski liječnik te predsjednik NO KoHOM-a dr. Leonardo Bressan.
„To je priča koja traje već duže vrijeme. Temelji se na zaista robovlasničkim ugovorima koje HZZO nudi pružateljima zdravstvene zaštite. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje samovoljno određuje cijene usluga u javnom zdravstvu i ukupnu količinu sredstava koju netko za pružene usluge može fakturirati. To je ponuda po principu uzmi ili ostavi. Nema mogućnosti pregovora s jedinim osiguravateljem. Jednostavno osvane njihova odluka da se te godine ugovara pružanje zdravstvene skrbi po tim cijenama i s ograničenim limitima, nakon čega su pružatelji usluga zdravstvene skrbi (liječnici obiteljske medicine, domovi zdravlja, bolnice….) stavljeni pred gotov čin. Upravo zato se pojavljuju viškovi prihoda nad rashodima u blagajni HZZO-a,“ komentira dr. Bressan.
Na pitanje zašto su, unatoč prepunoj blagajni HZZO-a, liste čekanja sve duže, dr. Bressan odgovara: „Zato jer je broj pružatelja usluga zdravstvene zaštite, odnosno timova obiteljskih liječnika, pedijatara, ginekologa…, pao debelo ispod optimuma. U Hrvatskoj trenutno imamo 2170 timova obiteljskih liječnika, a Ured za državnu reviziju je utvrdio da Hrvatskoj treba 2452 takvih timova. Dakle, gotovo 300 obiteljskih liječnika već nam danas nedostaje, što znači da postojeći ne mogu primiti sve pacijente u istom danu, zbog čega su mnogi prisiljeni čekati na pregled izabranog liječnika. Isto tako je i u bolnicama. Ustalila se ‘epidemija’ generiranja velikog broja pretraga jer se liječnici i sestre boje da nešto ne propuste, jer danas baš svatko svakog tuži … No, ti propusti će biti sve češći jer je HZZO posao pripreme i obrade podataka prebacio na pružatelje usluga zdravstvene skrbi, pogotovo u primarnoj zaštiti. Administrativni poslovi sve su obimniji, pa liječnicima i sestrama oduzimaju čak do oko 30 posto vremena. Trećinu radnog vremena smo, dakle, prisiljeni trošiti na “ispunjavanje papira”, a ne na liječenje ljudi.“
Gotovo tisuću liječnika otići će uskoro u mirovinu. Dr. Bressan nije optimističan u pogledu ovog pitanja: „Već 7-8 godina upozoravamo da će se, zbog odlaska liječnika u mirovinu, dogotiti kolaps cjelokupnog sustava. Uporno smo tražili znatno više specijalizacija, no uzalud. Taj veliki nedostatak pokušava se krpati apeliranjem na savjest starijih liječnika. Oni ne odlaze u zasluženu mirovinu, već rade dok ne pokleknu, očekujući da će država riješiti problem novih liječnika. No, država ništa ne rješava, zbog čega se događa da se pedijatar u dobi od 81 godinu u Zadru i dalje trudi liječiti djecu. Pompozna priča ministarstva o velikom broju specijalizacija uopće ne drži vodu, jer je riječ o specijalizacijama liječnika koji već rade u ordinacijama. To, dakle, nisu oni koji će doći, već su ti ljudi već u sustavu. Zbog svega navedenog u pedijatriji danas imamo 34 posto pedijatara starijih od 60 godina, dok je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti stanje još alarmantnije: čak 37 posto liječnika obiteljske medicine starije je od 60 godina. To znači da je od 2170 postojećih obiteljskih liječnika, njih više od 800 u dobi pred mirovinom (stariji od 60). Za svega nekoliko godina stvorit će se ogromna rupa koju će biti nemoguće pokrpati, jer novih liječnika nema. Trebali bi pod hitno poslati već danas barem 1000 novih ljudi na specijalizaciju, no ako znamo da studij medicine traje šest, a specijalizacija dodatnih četiri godine, onda je jasno da je toliki broj liječnika nemoguće u kratko vrijeme obrazovati. Bojim se da se ljudi moraju naviknuti na činjenicu da sustava javnog zdravstva kakvog su poznavali više neće biti. Umjesto toga, dopušta se ‘amerikanizacija zdravstva’, što znači da će oni koji se budu htjeli liječiti kroz javni sustav morati jako dugo čekati, dok će se oni koji imaju novac moći liječiti na vrijeme. Tko ima novca, ići će na preglede u privatne poliklinike pa će imati zdravstvenu skrb, a tko nema, neće uopće imati odgovarajuću skrb. Siromašni se, dakle, neće moći na vrijeme liječiti.“
Komentirao je i nepotrebno opterećivanje obiteljskih liječnika: „Obiteljski liječnik potom mora otvoriti bolovanje za roditelja te izdati doznake, sve to evidentirati te slati HZZO-u. To je nepotrebno opterećivanje liječnika. Jer ako je pedijatar slao obavijest HZZO-u, to bi trebalo biti dovoljno, posebno što takvo bolovanje od prvog dana neposredno ide na teret HZZO-a. Osim toga, velik je broj takozvanih lako izlječivih bolesti poput, primjerice, proljeva, obične viroze…, gdje je dovoljno da pacijent ostane nekoliko dana kod kuće. No, umjesto da se zaposlenici u takvim slučajevima dogovore s poslodavcem, opet se opterećuju liječnici. Osoba s običnom virozom mora doći kod liječnika kako bi joj otvorio bolovanje, no budući da nije najavljena i da su velike gužve, ona dolazi tek za nekoliko dana. Liječnik bi joj tada trebao vjerovati da je imala virozu. Mora joj potom ispisati izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad. To stvara veliko opterećenje na liječnike i zbog takvih stvari nedostaje vremena za liječenje pacijenata. Ako mi medicinska sestra, zbog gomile administrativnog posla, ostaje dva-tri sata duže, moram joj to adekvatno platiti kao prekovremeni rad. No, iz HZZO-a mi taj trošak neće priznati. Zato taj nepravedni sustav treba pod hitno mijenjati.“
Na pitanje bi li hrvatski građani trebali masovno prosvjedovati zbog kršenja prava potrebitih osoba koje su ostale bez zdravstvene skrbi, odnosno zbog zakidanja onih koji redovito uplaćuju novac HZZO-u, a za to ne dobivaju odgovarajuću skrb, dr. Bressan govori: „Građani apsolutno trebaju prosvjedovati zbog zakidanja njihovih prava. Nitko od osiguranika nije dobio policu zdravstvenog osiguranja, iako redovito plaćaju to osiguranje. Očito je da je HZZO država u državi te da ne snose posljedice ni za što. U isto vrijeme raspolažu s ogromnim viškom prihoda. Kako je to moguće? Hrvatska vlada je nedavno odlučila odobriti privremeni dodatak za liječnike i medicinske sestre, no u prvom mjesecu nakon što je ta odluka stupila na snagu, taj novac nismo dobili. Zašto nismo? Zato što HZZO nije htio ispuniti odluku Plenkovićeve Vlade! Kazali su da ne vide pravnu osnovu za isplatu novca tog mjeseca. Do danas nam taj dio nisu platili, što znači da su odbili postupiti po odluci Hrvatske vlade. Unatoč tome, Vlada nije reagirala…“
Komentari