Njihovi geni su programirani za različite aktivnosti pa je međunarodna skupina od 250 istražitelja iz 20 zemalja, koji su se okupili na japanskom institutu Riken, nakon revolucionarnih pronalazaka, u reviji „Priroda“ (The Nature) objavila prvu kartu rasporeda gena u različitim tipovima stanica.
Istražitelji programa uspoređuju plan letenja zrakoplova s odnosom različitih čimbenika u organizmu. Istraživanja su dovela do novih saznanja i razumijevanja kancerogenih stanica i odnosa sa zdravim, što dovodi do otkrića uzročnosti promjena.
Iako nam služi tisućama godina, nalazi se u kruhu, pivu, bikarbonatima i mnoštvu lijekova, kvasac tek danas dozvoljava laboratorijsku proizvodnju kompletnog funkcionalnog kromosoma stanica opremljenih genetičkim materijalom sličnom životinjskom. Saznanje je međunarodnoj skupini napokon omogućilo objavu novosti u čuvenoj reviji „Znanost“ (Science).
Pekarski kvasac, ili Saccharomyces cerevisiae, često je proučavan u laboratorijima te je poznato kako posjeduje 16 kromosoma koji sadržavaju 12 milijuna genetskih „pisama“, što određuju 6000 gena. Genom kromosoma III, jedan od najmanjih među spomenutih 16, analizira se još od 1990. godine zahvaljujući europskom konsortijumu koji je okupljao 35 laboratorija.
Stručnjaci za biološku sintetiku, ujedno potpisnici najnovijeg teksta u „Znanosti“, također su se zanimali za kromosom III koji ima 300.000 „pisama“ poredanih u preciznom redu.
Otkriveno kompletno djelovanje kromosoma
Zahvaljujući naprednim aparatima i pomoći mnogih studenata, istražitelji su rekonstruirali isti kromosom.
„Uspjeh je ostvaren u laboratoriju Jefa Boekea na Sveučilištu Johns Hopkins“, podvlači Romain Koszul, zaposlenik na pariškom institutu Pasteur i jedan od potpisnika teksta, precizirajući da su istraživanja trajala osam godina.
Osim ove značajne performanse, poduhvat je dozvolio bolje razumijevanje cjelokupnog djelovanja kromosoma. Istražitelji su uveli male promjene zahvaljujući kojima pospješuju aktiviranje izvjesnih gena, posebice onih koji nisu bazni. Zaključili su da genom posjeduje plastičnost i izraženu otpornost, zahvaljujući ovim tehnikama – objašnjava pariški znanstvenik. Kada se sintetički kromosom unese u žive stanice kvasca, posljedice modificiranja postanu očite.
Tako je ekipa razumjela da izvjesne stanice rastu sporije od drugih pa se nada brzom određenju kombinacija dobrih gena i dobivanju stanica koje će proizvoditi više etanola pa se bolje snalaziti u neprijateljskim sredinama, što će pomoći u pronalasku odgovora na mnoga važna znanstvena pitanja.
Ali ostaju istraživanja ostalih kromosoma kvasca, što uvjetuje laboratorijsku proizvodnju preostalih 15.
Héloïse Muller, također s instituta Pasteur, prva potpisnica teksta ističe: „Ono što nam je oduzelo osam godina danas se završava za četiri ili pet mjeseci zahvaljujući međunarodnim konsortijumima oformljenim za slična ispitivanja. Iako se, barem zasad, radi o manipulaciji uvođenja stranih gena u stanicu.“
Još uvijek nije poznato jesu li istraživanja primjenjiva i na druge organizme; crve ili vinske mušice. No kako pišu znanstvenici, uskoro će biti moguće proizvesti nove genome među kojima će biti i biljni i životinjski.
Džana Mujadžić
