Kampanja koja je u svijetu poznata kao Brain Awareness Week provodi se u Hrvatskoj 22. godinu zaredom pod nazivom Tjedan mozga. U obilježavanje Tjedna mozga već se tradicionalno uključio i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji širu javnost nastoji upoznati s napretkom i koristima istraživanja mozga u 21. stoljeću. Pod sloganom „Nije sve tako crnoʺ 22. Tjedan mozga u Rijeci obilježava se od 13. do 19. ožujka, a ulaz na sva događanja besplatan je te su pozvani svi zainteresirani studenti i građani.
U sklopu 22. Tjedna mozga posjetitelje očekuju brojne radionice, predavanja, pub kvizovi, šetnje i aktivnosti, a teme su aktualne i posvećene svim generacijama s fokusom na multiplu sklerozu, demenciju, epilepsiju, autizam i ADHD.
Kako izgraditi samopouzdanje?
U srijedu i četvrtak, 15. ožujka Udruga Psirius Rijeka, koju čine studenti studija Psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u srednjim školama održat će radionicu pod nazivom „Kako izgraditi samopouzdanje?ʺ. U današnje doba sve više ljudi, a posebice mladi koji su još u sustavu školovanja, muče se s manjkom samopouzdanja. Taj problem je prisutan u svakoj životnoj dobi, ali izraženiji kod tinejdžera jer su oni mlade osobe koje se tek pronalaze i prolaze kroz brojne promjene u tom periodu života. No, glavni čimbenik koji uvjetuje razinu samopouzdanja jest mentalno stanje osobe te način razmišljanja. No, pitanje je možemo li određenim tehnikama poboljšati naše samopouzdanje i promijeniti misaoni proces u nama, a time utjecati na brojne aspekte našeg života, bilo fizičkog i psihičkog zdravlja, socijalne povezanosti, akademske i životne uspjehe i brojne druge. Na ta pitanja odgovorit će nam studenti studija Psihologije, Filozofskog fakulteta u Rijeci koji djeluju preko studentske Udruge Psirius, a koja je dugogodišnji suradnik Tjedna mozga Rijeka.
Možemo li hranom liječiti epilepsiju i demencije?
Program se u srijedu, 15. ožujka u 14:30 ponovno vraća na Fakultet zdravstvenih studija, gdje će se održati tribina „Možemo li hranom liječiti epilepsiju i demencije?ʺ, a među predavačima su izv. prof. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med., Mario Hero, dr. med., Nataša Skočibušić, mag. nutr. clin., prof. dr. sc. Igor Prpić, dr. med., Marina Legac Škifić, dr. med. i Vedrana Bibić, mag. nutr. clin.
Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest. Karakterizira je trajna predispozicija za izazivanje epileptičkih napadaja s pridruženim neurobiološkim, kognitivnim, psihološkim i socijalnim posljedicama. Uzroci epilepsije se razlikuju kod pojedinaca. Razlikuje se i sama klinička slika koja može obuhvatiti različite vrste epileptičkih napadaja. Kod mnogih oboljelih od epilepsije kvaliteta života je trajno narušena. Jedan od načina poboljšanja kvalitete života je dobra kontrola epileptičkih napadaja koja se može postići u većine bolesnika, dok se kod oko 30 % slučajeva radi o farmakorezistentnoj (refraktornoj ili tvrdokornoj) epilepsiji koja zahtijeva razmatranje drugih opcija liječenja. Jedna od tih opcija je i terapijska primjena ketogenih dijeta čiji je učinak dokazan u brojnim istraživanjima i može dovesti do poboljšanja epileptičkih i ne-epileptičkih simptoma.
Demencija je naziv za skup bolesti koje uzrokuju smetnje pamćenja, razmišljanja i donošenja odluka, koje posljedično utječu na svakodnevne aktivnosti. Najčešći oblici demencije su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija, miješani oblik demencije i demencije koje su uzrokovane reverzibilnim uzrocima. U svijetu oko 50 milijuna ljudi živi s demencijom, a do 2050. godine očekuje se povećanje ovog broja na 152 milijuna. Rizik za demenciju povećan je s godinama, obiteljskom povijesti bolesti, rasom, traumatskom ozljedom glave i postojanjem kardioloških bolesti. Postoji nekoliko čimbenika rizika na koje možemo utjecati, a koji doprinose demenciji poput: nižeg stupnja obrazovanja, visokog krvnog tlaka, gubitka sluha, depresije, šećerne bolesti, fizičke neaktivnosti, pušenja i socijalne izolacije. Osim liječenja farmakološkom terapijom tj. lijekovima za demenciju čije je djelovanje za sada ograničeno, oboljelima se preporučuje tjelesna i kognitivna aktivnost te promjena prehrane. Istraživanja su potvrdila da pojedine prehrane poput mediteranske i MIND dijete mogu prevenirati demenciju, a sve više se istražuje i
učinak ketogene dijete kod oboljelih s blagim stadijem demencije.
Kako će mindfulness smanjiti moj stres?
Ines Grubišić, certificirana Mindfulness – Based Stress Reduction (MBSR) edukatorica i voditeljica Centra za mindfulness LAR Rijeka u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke od 17:30 održat će predavanje „Kako će mindfulness smanjiti moj stres?ʺ.
Prema znanstvenim spoznajama moderne medicine – mindfulness je jedna od ključnih vještina za uspješno upravljanje stresom. Mindfulness znači sposobnost da budemo prisutni u trenutku i da se znamo vraćati u svoj centar kada nas ponesu neželjene misli, teške emocije i impulzivne reakcije. To se uči i vježba, poput treninga. A ovo predavanje će vam donijeti: razumijevanje kako funkcionira vaš stres i odakle onaj osjećaj da ste “stalno pod stresom”, jasnoću što je mindfulness kao metoda, koja je njegova znanstvena podloga te zašto je on rješenje za stres (“kako to sve skupa radi”) i konkretne i jednostavne smjernice kako da i vi odmah uvedete mindfulness u svoj život i osjetite opipljivu promjenu koju vam on može donijeti.
Idem psihijatru/psihologu!
Program će u srijedu u 19 sati zaokružiti interaktivno predavanje „Idem psihijatru/psihologu!ʺ Mersada Muminovića, dr. med. i Aleksandre Stevanović, psih. s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu.
Dijabetes, astma, raznorazne infekcije bakterijama, srčana oboljenja, stanja za koja nikog nije sram reći da boluju od njih, štoviše, neki ih možda samostalno i ističu i naglašavaju. No, kad se iz fizičkog prebacimo u psihičko i trebamo priznati da se teško nosimo s određenim problemom, da nam treba razgovor s nekim, razgovor koji se ne može voditi s prijateljem ili članom obitelji, javlja se osjećaj srama, straha i neshvaćenosti jer postoji negativna konotacija u rečenici ‘idem psihijatru’. Mali korak ka ispravljanju te negativne konotacije jest razgovor o samoj temi i podizanje svijesti o važnosti psihičkog zdravlja, jer kako Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje, to nije samo odsustvo bolesti i iznemoglosti, već stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja.
Više informacija možete saznati na Facebook stranici Tjedan mozga Rijeka i Instagram profilu @tjedan.mozga.ri.
U Organizacijskom odboru 22. Tjedna mozga nalaze se koordinatorica prof. dr. sc. Gordana Rubeša, psihijatar, subkoordinatori doc. dr. sc. Danijela Petrić, psihijatar, Valentino Rački, dr. med., specijalizant neurologije i Zrinko Baričević, mag. biotech., doktorand Odjela za biotehnologiju, predsjednik studentskoga organizacijskog odbora Alen Šarić, student 5. godine Medicinskog fakulteta u Rijeci te članovi Studentskoga organizacijskog odbora.
U obilježavanju Tjedna mozga, uz Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, sudjeluju i FENS (Federation of European Neuroscience Societies), Specijalna bolnica Medico Rijeka – Pula, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, Dravet sindrom Hrvatska, SciCaffe, FOSS MedRi, BioTech, Odsjek za psihologiju Psirius s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, Dana Foundation i Brain Awareness Week.
L.B.
