Četiri mjeseca kasnije, ova je godina već bila izvanredni izlog egzistencijalnog i katastrofalnog rizika. Oštra suša, razorni požari, opasni dim, sušni gradovi – ovi događaji pokazuju posljedice klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Iako se mogu činiti kao izolirane prijetnje, oni su dijelovi veće zagonetke čiji su svi komadi međusobno povezani. Izvješće pod nazivom Preživljavanje i napredak u 21. stoljeću, koje je objavila Komisija za ljudsku budućnost, izdvojilo je deset potencijalno katastrofalnih prijetnji ljudskom opstanku.
Nisu prioritet jedan nad drugim, ali ovi rizici su:
- pad prirodnih resursa, posebno vode
2. kolaps ekosustava i gubitak biološke raznolikosti
3. rast ljudske populacije iznad nosivih sposobnosti Zemlje
4. globalno zatopljenje i klimatske promjene izazvane čovjekovom akcijom
5. kemijsko zagađenje zemaljskog sustava, uključujući atmosferu i oceane
6. povećana nesigurnost resursa hrane i neuspješna prehrambena kvaliteta
7. nuklearno oružje i drugo oružje za masovno uništenje
8. pandemija novih i neizliječivih bolesti
9. pojava snažne, nekontrolirane nove tehnologije
10. nacionalno i globalno nerazumijevanje i djelovanje preventivno na te rizike
Komisija za ljudsku budućnost formirana je prošle godine, nakon ranijih rasprava na fakultetu Emeritus na Australijskom nacionalnom sveučilištu o glavnim rizicima s kojima je suočeno čovječanstvo, kako im se treba pristupiti i kako ih se može riješiti. Prošli mjesec održali su prvu raspravu za okruglim stolom, okupljajući više od 40 akademika, mislilaca i vođa politika.
Izvještaj povjerenstva navodi da je sposobnost naše vrste da nanese masovnu štetu sebi ubrzalo od sredine 20. stoljeća. Globalni trendovi u demografiji, informacijama, politici, ratovima, klimi, štetama za okoliš i tehnologiji kulminirali su na potpuno novoj razini rizika. Rizici koji nastaju sada su raznoliki, globalni i složeni. Svaki od njih predstavlja značajan rizik za ljudsku civilizaciju, katastrofalni rizik ili bi zapravo mogao istrijebiti ljudsku vrstu te prema tome, egzistencijalni rizik. Rizici su međusobno povezani. Oni potječu iz istih osnovnih uzroka i moraju se riješiti na načine koji pojedinačnu prijetnju ne pogoršavaju.
To znači da mnogi postojeći sustavi koje uzimamo zdravo za gotovo, uključujući naš gospodarski, prehrambeni, energetski, proizvodni i otpadni sustav, život u zajednici i sustave upravljanja – zajedno s našim odnosom prema prirodnim sustavima Zemlje – moraju biti podvrgnuti analizi i reformi.
Primamljivo je ispitati ove prijetnje pojedinačno, ali s krizom koronavirusa vidimo njihovu međusobnu povezanost. Reakcija na koronavirus imala je posljedice na klimatske promjene – smanjenjem zagađenja ugljikom, pojačanom raspravom o umjetnoj inteligenciji i uporabi podataka (uključujući prepoznavanje lica) te promjenama u krajoliku globalne sigurnosti, posebno u svjetlu ogromne ekonomske tranzicije.
Izvješće povjerenstva nema za cilj rješavanje svakog rizika, već samo ocrtavanje trenutnog razmišljanja i identificiranje objedinjujućih tema. Razumijevanje znanosti, dokaza i analiza bit će ključno za adekvatno rješavanje prijetnji i pronalazak rješenja. Za pristup politici utemeljen na dokazima potreban je dugi niz godina. Premalo uvažavanje znanosti i dokaza dovodi do naznačenih rizika, kao što smo vidjeli s klimatskim promjenama. Ljudska budućnost uključuje sve nas. Da bi se oblikovala bolja budućnost to zahtijeva suradnju, uključivanje i raznoliku raspravu. Trebali bismo poslušati savjete političkih i društvenih znanosti o tome kako uključiti sve ljude u ovaj razgovor.
Maštovitost, kreativnost i novi narativ bit će potrebni za izazove koji testiraju naše civilno društvo i čovječanstvo. Da su naši kreatori politika i vlada proveli više vremena koristeći se raspoloživom klimatskom znanošću razumjeli bi i zamislili potencijalne rizike ljeta 2019.-20. Prepoznali bismo potencijal katastrofalne sezone i vjerojatno bismo se mogli bolje pripremiti. Neviđeni događaji nisu uvijek neočekivani.
Kratkoročnost našeg političkog procesa treba zaobići. Moramo razmotriti kako će naše današnje akcije odjeknuti za buduće generacije. Izvještaj komisije naglašava neuspjeh vlada da se pozabavi tim prijetnjama, a posebno bilježi kratkoročna razmišljanja koja sve više dominiraju globalnom politikom. To je ozbiljno potkopalo naš potencijal smanjenja rizika poput klimatskih promjena. Prelazak s kratkoročnog na dugoročnije razmišljanje može se započeti kod kuće i u našem svakodnevnom životu. Danas bismo trebali donositi odluke koje priznaju budućnost i to prakticirati ne samo u vlastitim životima, već i isto zahtijevati od naših donositelja politika.
Živimo u neviđenim vremenima. Katastrofalni i egzistencijalni rizici za čovječanstvo su ozbiljni i višestruki. A ovaj je razgovor najvažniji danas.
Izvor: Science Alert
