Vijest je došla na isti dan kad i za Umberta Eca, samo koji sat ranije: Nelle Harper Lee, za većinu poznatija samo kao Harper Lee, autorica klasika “Ubiti pticu rugalicu”, preminula je u 89. godini života.
Po knjizi “Ubiti pticu rugalicu”, objavljenoj 1960., snimljen je dvije godine kasnije i istoimeni film, a ona je dobila Pulitzerovu nagradu, kao i brojna druga priznanja. Na veliku većinu primanja se nije odazvala, kao što je odbijala i interviewe i medijske istupe. Umjesto toga, izabrala je samački život u svom rodnom gradu Monroevillu, u Alabami.
Živeći u vremenima u kojima nas uče kako je privatnost mrtva, ona je ustrajala živjeti po svome.
Američki predsjednik George W. Bush odlikovao ju je 2007. Predsjedničkim ordenom slobode, najvećim priznanjem koji civil u SAD-u može primiti, dok joj je njegov nasljednik Barack Obama tri godine kasnije dodijelio Nacionalni orden za umjetnost. Podjednako podržana od kritike i publike, ‘Ptica rugalica’ nalazi se na gotovo svim relevantnim listama najvećih književnih djela, pa je tako, recimo, prema časopisu Library Journal proglašena najboljim romanom prošloga stoljeća, a uz Gatsbyja, Mobyja Dicka, Huckleberryja Finna i još 20-ak vrhunskih djela uvrštena je na listu “velikih američkih romana”.
Knjiga “Ubiti pticu rugalicu” nikad nije prestala izlaziti iz štampe, što i ne čudi, obzirom da sei dalje prodaje u gotovo milijunskoj nakladi svake godine. Harper Lee tek je u srpnju 2015. objavila novi roman”Go Set a Watchman”, koji je zapravo prva verzija ‘Rugalice’. Nekoliko je puta započinjala pa prestajala s radom na drugim djelima, a između ostalog surađivala je i pomagala u istraživanju Trumanu Capoteu. Upravo zbog te njene nevoljkosti da završava i objavljuje radove s kojima nije bila posve zadovoljna, pojavila se skepsa da li je znala, obzirom na izvještaje o zdravstvenom stanju recentnih godina (djelomična dementnost, sljepoća i gluhoća), da se njen rani rad objavio prošle godine.
Pisala je jednostavnim, pitkim jezikom, neodoljivo zavodljivo, duhovito i često dirljivo, no nikad patetično. Ugrabivši pravi sretni trenutak u svjetlosti jednoga davnog ljeta, ta “Jane Austen južne Alabame” napisala je divnu knjigu o ljubavi i čežnji za pravednošću, stvorila genijalno umjetničko djelo vječno svježe ljepote, topline i moralne snage. Ona iz perspektive djevojčice Scout priča priču o odrastanju i diskriminaciji crnaca na američkom Jugu 30-ih godina prošlog stoljeća, ali pritom nudi puno više od priče o djetinjstvu i rasizmu – to je fascinantna priča o ljubavi, moralu, etici, pravdi, odgoju, hrabrosti, prijateljstvu, životnoj mudrosti… i zato je bila i ostala kultna lektira svih generacija.
