Od 19. do 22. ožujka 2026. održano je 63. Goranovo proljeće, najvažniji hrvatski pjesnički festival i jedan od najdugovječnijih u Europi. Tijekom četiri dana Zagreb, Lukovdol i Rijeka postali su mjesta susreta četrdesetak pjesnikinja i pjesnika iz Hrvatske i svijeta, uz velik interes publike i ispunjene festivalske prostore u sva tri grada.
Otvorenje u znaku glazbe i stiha
Festival je svečano otvoren u Zagrebu, u atriju kazališta Gavella, gdje su se pred brojnom publikom okupili domaći i inozemni autori, laureati nagrada Goranov vijenac i Goran za mlade pjesnike te studenti dviju akademija. Studenti Muzičke akademije premijernom su izvedbom vokalno-instrumentalnih skladbi na stihove Ivana Gorana Kovačića dali poseban ton večeri, dok su studenti Akademije dramske umjetnosti predstavili videoradove posvećene ovogodišnjim laureatima. Glazbeni vrhunac otvorenja donijeli su Darko Rundek i Ana Kovačić.
Rijeka: Europski sjever i internacionalni dijalog
Festivalski program potom se preselio u Rijeku, gdje je Antikvarijat Ex libris postao prizorište dvaju zapaženih događanja. Predstavljena je Antologija poljske poezije 20. i 21. stoljeća Drugog kraja svijeta neće biti u uredništvu i prijevodu Đurđice Čilić, uz gostovanje poljske pjesnikinje Ilone Witkowske. Isti je prostor ugostio i program platforme Versopolis, europske mreže pjesničkih festivala, s nastupima islandskog pisca Eiríkura Örna Norðdahla i saameskog pjesnika Niilasa Holmberga. Glasovi europskog sjevera ove su godine bili u posebnom fokusu festivala, što je riječki program snažno potvrdio.
Lukovdol: Srce festivala na prvi dan proljeća
Središnja svečanost održana je 21. ožujka u Lukovdolu, na prvi dan proljeća, na Svjetski dan poezije i na rođendan Ivana Gorana Kovačića, pjesnika u čiju se čast festival i održava. Pred ispunjenim gledalištem i u živoj svečanoj atmosferi, festival je i ove godine uspio spojiti lokalnu zajednicu, pjesnike i publiku iz cijele Hrvatske. Dodijeljena su i priznanja učenicima osnovnih i srednjih škola, čime Goranovo proljeće nastavlja tradiciju poticanja novih, mladih pjesničkih glasova.
Nagradu Goran za mlade pjesnike odnijela je Karla Kostadinovski za rukopis Sebevražda, a prestižni Goranov vijenac za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu dodijeljen je Milku Valentu.
Filodrammatica i završnica: Kvarnerske snage i zbor
Nakon lukovdolske svečanosti, festival je nastavio u riječkoj Filodrammatici velikim večernjim čitanjem u kojemu su, uz laureate, nastupili brojni domaći i strani autori s posebnim naglaskom na kvarnerske pjesničke snage. Glazbenu pratnju večeri oblikovala je skupina White on White.
Završni festival zasvijetlio je na sceni F22 Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje su nastupili laureati i niz festivalskih gostiju, a glazbeni dio večeri povjerili su Le Zboru i kantautorici Ivi Bobanović.
Festival koji traje — i zbog čega to nije samo tradicija
Organizatori festivala ove su godine posebno istaknuli širu simboliku Goranovog proljeća. U svijetu u kojemu, kako navode, ima sve manje sluha za glasove koji se opiru uniformiranosti i inzistiraju na slobodi zajednica i pojedinaca, poezija ostaje jedan od rijetkih prostora autentičnog otpora i humanosti. Goranovo proljeće tako nije samo komemoracija velikog pjesnika i njegovanje tradicije — ono je, u 63. godini svog postojanja, i dalje živ kulturni čin.
Organizatori su zahvalili svim sudionicima, publici, partnerima i domaćinima koji su pripomogli da se festival održi u punom opsegu — i najavljuju da će proljeće 2027. Goranova mjesta opet zazvučati stihovima.
