Tko najviše gubi grčkim bankrotom (osim naravno Grčke)?

Ako netko ima iskustva u bankrotiranju, to je Grčka. No, novi i sve izgledniji bankrot bio bi četiri puta veći od svih prethodnih zajedno.

118

MMF je pozvao grčke susjede u eurozoni da otpišu značajan dio duga, međutim, to je samo transfer problema na kreditore. Uza svih 324 milijarde eura, koliko dug iznosi, kreditorima je ipak lakše nego Grcima. Naravno, netko će se s tim nositi lakše, netko teže. U prosjeku, svaki od kreditora – država biti će pogođena s oko 2% BDP-a.

Njemačka se tako suočava s potencijalnim gubitkom od oko 80 milijardi eura, dok po samom postotku vodi Slovenija sa 2,6% BDP-a odnosno gotovo 2 milijarde eura. Svojevrsna je to ironija sudbine: nakon što je dugo vremena odbijala priznati deviznu štednju našim građanima (i tako u konačnici naštetila svojim bankama), velika slovenska poduzeća bivaju kupovana od inozemnih tajkuna, a sada im dolazi možda na naplatu i ovaj grčki račun ili ajmo reći, grčka devizna štednja. Slovenski ministar Erjavec već je pripremio tamošnju javnost izjavom kako u slučaju grčkog bankrota te novce mogu zaboraviti.

No, najveće muke bi mogla proći jedna nama druga susjedna država, dugovima i sama teško opterećena Italija. Suočena s potencijalnim gubitkom od oko 39 milijardi eura, talijanski dug, koji već sada mnogi smatraju neodrživim, preko noći bi se udvostručio i iznosio 114% BDP-a (kruna pak pripada Portugalu sa 119%). I bez grčke situacije Italija je u problemu, s predviđenim gospodarskim rastom od samo 0,5%.

Uz aktualni program kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke, Talijani će moći otkupljivati svoj dug neko vrijeme, odnosno dok to tržište bude podnosilo. Uz grčki bankrot, moglo bi doći do novih problema. Ali, valjda puno stručniji umovi u Briselu vode računa o tome…

Gdje je tu Hrvatska?

Naši nas političari već duže vrijeme umiruju, navodeći kako nismo sudjelovali u financiranju zajedničkih fondova niti imamo euro, pa samim tim ne moramo očekivati probleme drugih zemalja eurozone. No ipak, potresi na tržištu kapitala za nas ne bi bili dobri, a po nekima ni činjenica da bi grčki turizam iznimno spustio cijene i tako nam oduzeo dio kolača.

Pojedini ekonomisti ipak smatraju kako bi Hrvatska mogla profitirati aktualnom situacijom, jer mogući socijalni nemiri, problemi s bankama i valutom nisu nešto što privlači turiste. Ne manje bitno, mi smo i sada nešto skuplji od Grčke i Španjolske, a pogotovo Turske, što je istaknuo primjerice i njemački Bild.

bild-turizam-cijene

Ministar Lalovac iznio je mišljenje domaćim medijima kako bi hrvatske luke mogle preuzeti promet grčkih, te tako pokazati da i naša infrastruktura može poslužiti za te terete. No, to je isto upitno, obzirom da su Kinezi itekako zagrizli za grčke luke, neovisno o krizi. Ostaje činjenica da mi ne možemo računati na tuđe probleme kako bi se riješili naši, već na tome moramo raditi sami.

B.Ž.

Komentari