Smijeh se ubraja među urođene nagonske reakcije. Iako nije točno utvrđeno kako je nastao, pretpostavlja se da se smijeh pojavio u prvim skupinama praljudi prije nekoliko stotina tisućljeća kao oblik ponašanja koji je za funkciju imao otklanjanje napetosti i agresivnosti.
Smijeh se od davnina koristi u medicini. Među najranijim pisanim zabilješkama o zdravstvenim dobrobitima humora su Mudre izreke u Bibliji, a neki kirurzi su još u 13. stoljeću koristili humor kako bi pacijentima odvratili pažnju od boli tijekom zahvata. Moglo bi se reći da je terapiju smijehom koja se danas u svijetu često prakticira započeo američki novinar Norman Cousins. On je naime nakon što mu je postavljena dijagnoza neizlječive bolesti kralježnice odbio uzimati lijekove protiv bolova. Umjesto toga, zatvorio se u hotelsku sobu i oslučio se smijati. Čitao je viceve i gledao humoristične filmove. Smijeh je opuštao njegove mišiće, pokretao male zglobove kralježnice i na kraju počeo smanjivati bolove. Epilog je bio taj da se Cousins izliječio, a novonastala znanost nazvana je gelotologija, po grčkoj riječi gelos koja znači smijeh.
Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno. Očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 kilometara na sat. Podiže se i frekvencija srca, koja može dosegnuti i do 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se obrambene snage organizma, potiče se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te se snižava krvni pritisak i razina šećera u krvi. Smijeh razgrađuje hormone stresa, adrenalin i kortizol, pa na taj način relaksira čitav organizam.
Smijeh ne godi samo tijelu, već i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče uslijed smijeha, djeluju izravno na naš mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni obrambeni mehanizam koji nam pomaže da se borimo sa kriznim životnim situacijama, daje nam snagu da ih uspješno prebrodimo. Smijeh oslobađa ili na podnošljivu razinu svodi psihičku bol koja nastaje kao posljedica različitih kompleksa.
Zanimljive činjenice o smijehu:
Smijeh se sastoji od niza tonova sličnih samoglasnika koji se ponavljaju svake petine sekunde, a zahtijevaju rad petnaest mišića lica
Odrasli ljudi se dnevno smiju oko 17 puta, dok se djeca nasmiju čak i do 300 puta na dan. Američki psiholog prof. Richard Weisman tvrdi kako je djecu mnogo lakše nasmijati zbog činjenice da im je sve oko njih potpuno novo.
Žene se muškarcima smiju dvaput češće nego muškarci ženama
U Berlinu je 2005. godine osnovana prva njemačka škola smijeha. Stručnjaci polaznike uče različitim vrstama smijeha, načinu smijanja i pozitivnim stranama smijeha.
Majda Bembić
