Drugi o nama: Papa posjetio periferiju Europe

Francuski tisak, za razliku od anglo-saksonskih ili skandinavskih glasila koji su pozdravili dolazak pape Franje u Sarajevo i izrazili nadu u poboljšavanje stanja u Bosni i Hercegovini, je više nego skeptičan.

285

Mnoštvo radio stanica i tv kanala su istakli kako Sveti otac ide na “periferiju Europe”, ali izbjegava Hexagone, iako je obećao doci. Neki se prisjećaju da je ipak, posjetio Strasbourg ali “kao prijestolnicu Starog kontinenta”.
Specijalni izvjestitelj iz BiH prijestolnice Jean Marie Guénois koji piše za čuveni pariški “Le Figaro” koji postoji više od dva stoljeća ističe:

“Da je mogao kleknuti Papa bi to zasigurno učinio, ali kako ga bole bokovi, čovjek u bijelom se duboko naklonio pred skromnim fratrom, u znak poštovanja. Otac Zvonimir Matijić, Bošnjak iz Banja Luke/ne Bosanac/ je upravo ispričao visokom uzvaniku nesretne događaje preživljene u travnju 1992 godine kada je odbio prešutiti uništenja, prisvajanja, ubojstva i mučenja, kojima je bilo izloženo ne srpsko stanovništvo u bosankoj Krajini i cijeloj BiH.

Papa je od Francilijanca Joze Puškarića, s kojim se zbližio u sarajevskoj Katedrali saznao za njegov križni put od 120 dana, u jednom logoru smrti gdje je bio svaki dan mučen s različitim objektima i oruđem, nakon što su ga zarobili srpski policajci 14. svibnja 1996. u župi Hrvatska Tišina, nedaleko od Bosanskog Šamca.
Čuo je argentinski papa i ispovijest sestre Ljubice Sekerije, lišene slobode u Travniku listopada 1993. godine. Bila je vrijeđana, posramljena, pa su joj zaprijetili smrću “ako ne pređe na islam kao jedinu i pravu vjeru”! Ova ubijeđena katolkinja spremna umrijeti “sa rukama na križu” je odbila…!

Dobro dirnut sa tri priče,Sveti otac pozvao je tumača pa improvizirao:
“Ne smijete zaboraviti vaše osobne ispovijesti ne radi osvete, nego očuvanja mira. Ne zbog ponovnog podsjećanja na prezivljeno, nego zbog ljubavi i razumijevanja. Čovjek ili žena što se pozivaju na Krista, a ne umiju oprostiti, ničemu ne služe!
Sve što smo čuli je povijest užasne i velike divljine i neljudskosti – navodno je izjavio papa u sarajevskoj Katedrali, pa nastavio svoje nepripremljeno izlaganje – U aktualnom ratu koji živimo sve je užas i patnja, bez bilo kakve humanosti koju moramo uspostaviti nježnošću, bratstvom i oprostom. To je vrijednost i značaj Kristovog križa”!

papa franjo

Pariški specijalni izvjestitelj je napomenuo kako organizatori nisu našli ništa bolje od starog, izrešetanog križa koji je poslužio za misu u Katedrali, napomenuvši da je on simbol konflikta, koji je BiH zavio u crno.

Isjeckani rat

Prije nego što će otići na aerodrom Papa je, izgleda, poručio mladima da je u toku “Svjetski rat u dijelovima” pa je i “klima ratna”! Franjo je, piše novinar Guénois pozvao omladinu BiH na dijalog u našem preokrenutom i izmijenjenom svijetu: “Svi govore o miru: izvjesni prolaznici na zemlji izriču divne stvari o miru, što im ne smeta da prodaju oružje. Vaša vokacija je da ne podižete zidove, nego gradite mostove, jer mi nismo “oni i mi” svi smo “mi”. Moramo biti “mi” da ne bismo sve
uništili. Ti si musliman, a ti židov, ti pravoslavac, a ti katolik…ali svi smo “mi”. To se naziva djelovati za mir”.

“Le Figaro” navodi kako je papa Franjo, budući da su etničke i vjerske razlike u BiH velike i izražene, kao glavni ulog svoje univerzalne poruke označio važnost poštovanja svih žitelja: “Kordijalni odnosi isto kao i bratski između muslimana, židova i kršćana su od velike vrijednosti, što prelazi granice jedne zemlje. Cijelom svijetu svjedoče da suradnja različitih etničkih grupa i vjera, zbog zajedničkog dobra je moguća i da kulturna umnožavanja, isto kao i tradicije, mogu istovremeno postojati i razvijati se. Bez njih će pobijediti fanatični krikovi mržnje.Tako se možemo oduprijeti barbarstvu, koji od bilo kakve različitosti želi napraviti pretekst nasilju, čija se opsežnost i oštrina sve više povećavaju. Dakle, svi trebamo priznati fundamentalne vrijednosti cijelog čovječanstva”!
Uglavnom, u BiH je dobila još jednu lekciju o civiliziranom ponašanju za koju nije sigurno da će biti usvojena, smatra najstariji pariški dnevni list.

Prevela i obradila
Džana Mujadžić