Mjesto u kojem živimo ima daleko veći utjecaj na naš proces starenja nego što smo to dosad mislili. Najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature Medicine pokazuje da čimbenici poput okoliša, društvene strukture i političkog sustava mogu značajno utjecati na to koliko brzo starimo – ne samo prema godinama u dokumentima, već i biološki.
Prema rezultatima ove velike međunarodne studije, Danska je trenutno zemlja u kojoj ljudi najsporije stare. Istraživači su analizirali podatke više od 160.000 ljudi iz 40 različitih zemalja kako bi usporedili brzinu biološkog starenja među populacijama diljem svijeta.
Ključni alat u istraživanju bio je biobehavioral age gap – model temeljen na umjetnoj inteligenciji koji uspoređuje nečiju stvarnu, kronološku dob s biološkom dobi, predviđenom na temelju životnog okruženja i rizika kojem je osoba izložena. Na primjer, ako netko ima 50 godina, a model predviđa da je njegova biološka dob 55, to ukazuje na ubrzano starenje od pet godina.
Upravo zahvaljujući povoljnom okolišu, snažnoj društvenoj podršci i stabilnim političkim institucijama, građani Danske u prosjeku biološki izgledaju 2,35 godina mlađe nego što zapravo jesu. Osim Danske, među vodećim zemljama sa sporijim starenjem nalaze se i Nizozemska te Finska.
Europa prednjači, ali ne cijela
Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Europi i Južnoj Americi – Europa se pokazala kao regija gdje ljudi u prosjeku stare najzdravije. No i unutar Europe postoje razlike: ubrzano starenje uočeno je u južnim i istočnim dijelovima kontinenta, dok zapadne i sjeverne zemlje, poput Danske, pružaju uvjete za dulje zadržavanje biološke mladosti.
Na drugom kraju spektra, najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu – gdje su ispitanici biološki stariji za gotovo pet godina od svoje stvarne dobi. Slijede zemlje poput Južnoafričke Republike i nekoliko zemalja Južne Amerike, gdje su nepovoljni društveni i politički uvjeti očiti.
Zašto Danska?
Znanstvenici su analizirali što čini Dansku toliko pogodnom za zdravo starenje. Pokazalo se da ključnu ulogu igra kombinacija kvalitetnog zraka, dostupnosti zdravstvenih usluga, ravnopravnosti spolova, socijalne sigurnosti te političke stabilnosti.
Jedan od zanimljivijih nalaza studije jest da politički čimbenici imaju snažan utjecaj na biološko starenje. Slobodni izbori, demokratske institucije, osjećaj da političari djeluju u interesu građana – sve to, čini se, djeluje kao svojevrsni „štit“ protiv kroničnog stresa, koji je inače jedan od glavnih ubrzivača starenja.
„Zašto politika ima toliki utjecaj na brzinu starenja i dalje ostaje djelomična misterija“, rekao je dr. Morten Scheibye-Knudsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ali prati ovo područje. „Moguće je da nesigurnost, nejednakost i stres koji proizlaze iz loših društvenih uvjeta direktno utječu na zdravlje.“
Ubrzano starenje ima ozbiljne posljedice
Ljudi čije biološko starenje značajno nadmašuje njihovu kronološku dob češće pate od kognitivnih poteškoća i problema s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti. Studija je pokazala da takve osobe osam puta češće imaju funkcionalne poteškoće i četiri puta češće kognitivni pad.
Iako su rezultati studije asocijativni, što znači da ne dokazuju uzročno-posljedičnu povezanost, oni jasno ukazuju na važnost ulaganja u javno zdravstvo, obrazovanje i političku stabilnost.
Zdravije društvo = sporije starenje
Rezultati ove studije snažan su podsjetnik na to da zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društveni projekt. Negativni društveni uvjeti, poput siromaštva, političke nestabilnosti i loše zdravstvene skrbi, imali su jači učinak na ubrzano starenje nego što su pozitivni faktori uspjeli usporiti taj proces.
Kako zaključuje dr. Scheibye-Knudsen: „Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sustave poput obrazovanja i zdravstvene zaštite jer dugoročno, to je ključ za zdravije, otpornije i dugovječnije društvo.“
