Sandi Pribanić, meštar Riječkog karnevala: Zašto Rijeka ne bi imala ljetni kvartovski karneval?

227

Dječja karnevalska povorka je iza nas. Kakvi su tvoji dojmovi?

Bilo je savršeno. Jedva sam dočekao Dječju karnevalsku povorku, a tog jutra probudio sam se čak i prije alarma od uzbuđenja što je atipično za mene. Dječica su bila predivna – ta njihova sreća, iskrenost i njihovi šareni kostimi neprocjenjivi su. Iako sam kao dijete pohađao dječje karnevalske povorke, sada sam prvi puta u ulozi meštra doživio riječku Dječju karnevalsku povorku. Oduševljen sam i zahvalan djeci, roditeljima. Najveće zahvale idu odgojiteljima, nastavnicima i profesorima, koji su uložili trud i prijavili se na Dječji karneval.

Što su djeca rekla na novog meštra?

Djeca su bila oduševljena, a pozitivni komentari i dalje stižu. Najveće oduševljenje odnosi se na kostim smajlića. To im je bilo fascinantno. Od jedne djevojčice čuo sam komentar koji glasi: „Ovo mi je najbolji dan u životu!“ Srce mi je puno nakon takvog komentara.

Sandi Pribanić (1)

Sandi, dijelom šiješ sam svoje kostime?

Klobuk, morčić i jedan dio novog kostima za veliki Riječki karneval šivao sam sam. U tome mi pomaže šilica Dajana, koja kroji i šije veći dio kostima, dok klobuk i morčić izrađujem sam. Od 1999. godine prisutan sam u Draškim maškarama u različitim ulogama, od organizacije, koordinacije i predsjedništva, a uvijek sam i sudjelovao u izradi kostima. Kada sebe daješ u izradu kostima, on je najljepši za iznijeti. U tom kostimu osjećaš se ugodno, on ima dodanu, sentimentalnu vrijednost.

Je li ta ljubav prema šivanju i dizajniranju došla kroz karneval i maškare ili kroz neke druge izvore?

Definitivno se razvila kroz karneval i maškare. Od osnutka Draških maškara uključen sam u grupu. Pri izradi kostima, uvijek nedostaje ruke za dizajniranje, šivanje i krojenje. Tadašnja predsjednica Ljiljana Rundić krojačica je po struci te sam uz nju učio. Znanje sam nadogradio putem interneta i raznih istraživanja i tako sam iz godine u godinu rastao u tom pogledu.

Koji ti je najdraži kostim koji si do sada nosio?

Izdvojit ću kostime Draških maškara. Riječ je o kostimu ptice ševe, odnosno maski pod nazivom „Kad ševe oduševe“. Draga mi je i vatra, kostim iz 2008. godine. Nadalje, enigma, riječke trakice… Jako puno kostima se „nakupilo“ kroz godine.

Sandi Pribanić (4)

Gdje crpiš inspiraciju za dizajn kostima? Spomenuo si kako je tu mnogo tvojih inputa i ideja.

Ideja i inspiracije imam napretek. Za ovu subotu spremam ne jedan, već dva kostima. Često me ljudi pitaju kako zamislim ideju. Kuhar sam po struci i često slažem jela na tanjur. Kada krenem, ideja se samo razvija i navodi me u kojem smjeru trebam krenuti. U smislu kostima, krenem od boja. Tada u glavi razvijam ideju, odnosno sliku što bi taj kostim trebao predstavljati. Za neke kostime zna se točno što trebaju sadržavati. Primjerice, ptica ševa imala je klobuk na kojem su se nalazile oči, kljun, perje i slično. Donji dio mora imati rukave koji će podsjećati na krila. U suštini, kada krenem raditi kostim, ideja se razvija sama od sebe.

Što ćeš ove godine nositi u ulozi meštra? Smijemo li znati ili će to biti iznenađenje?

Bit će to iznenađenje. Kostim je kompleksan i nazvao sam ga dvolični kostim. Vidjet ćete zašto

Sjećaš li se trenutka kad si preuzeo ulogu meštra Riječkog karnevala?

Naravno. U Rijeci se održavao sastanak na kojem nisam mogao prisustvovati jer sam bio na skijanju u Francuskoj. Na tom sastanku u moje ime prisustvovala je Sandra, sadašnja predsjednica Draških maškara. Navečer tog dana nazvala me kako bi mi ispričala o čemu se raspravljalo na sastanku. Rekla mi je da će me sutradan nazvati meštar Toni jer je na sastanku predložio da budem njegova zamjena. Na sastanku su se svi složili oko tog prijedloga.

Jesu li u prošlosti postojale natruhe da bi mogao jednog dana postati meštar Riječkog karnevala?

Meštar Toni i ja smo puno putovali po Hrvatskoj, ali i u inozemstvo te se družili na raznim karnevalima. Prije pet godina pitao me ako bih volio postati meštar Riječkog karnevala. Tada sam mu rekao „Razgovarat ćemo o tome“ i zapravo nikad nismo razgovarali o tome. Nakon godinu dana opet mi je postavio isto pitanje. I tako još u nekoliko navrata. Onda je došlo to jutro kad me meštar Toni nazvao i rekao da me vidi na toj poziciji te da me predložio. Imao sam 48 sati za odluku i odlučio sam prihvatiti ponudu. Kroz više od 20 godina dao sam sebe u maškare i karnevale, a meštar Toni je to i prepoznao. Često me pitaju ako sam želio postati meštar. Odgovor je: svjesno ne, nesvjesno da. Kad živiš karneval, kada si pravi karnevalist i kada ti je to u krvi, kruna je karnevalistu postati meštar Riječkog karnevala. Svojim trudom kroz više od 20 godina očito sam to i dokazao. Bio sam ushićen, ali i prestrašen kada su mi to priopćili. Riječ je o velikoj poziciji, koja nosi veliku odgovornost. Imam veliko poštovanje prema toj poziciji. U suštini, zadovoljan sam i sretan što sam je prihvatio.

Sandi Pribanić (5)

Što sve obuhvaća uloga meštra Riječkog karnevala?

Prvo, prezentaciju i predstavljanje Riječkog karnevala, njegove tradicije i običaja. Nadalje, tu su razni prijemi i karnevali u Hrvatskoj i inozemstvu pa organizacija i koordinacija određenih manifestacija i događanja, podržavanje maškaranih karnevalskih događanja u Rijeci, riječkom prstenu i šire. Dosta je tu posla: od promidžbenih materijala, intervjua… Izražavam veliku zahvalu svim karnevalistima i maškaronima, ali i svima koji sudjeluju u cijeloj priči očuvanja običaja maškaranja. Često razmišljam kako moram naglašavati zahvalnost svima jer je sve organizirano na volonterskom nivou, a istovremenu svi imaju kotizacije i troškove izrade kostima, alegorijskih kola i slično.

Što očekuješ od ljetnog izdanja Riječkog karnevala?

Očekujem veliki šušur i imam osjećaj da će tako i biti. Na otvorenju EPK proveo sam 19 sati u gradu i energija je bila neopisiva unatoč kiši. Vjerujem da će se to ponoviti u subotu na Riječkom karnevalu. Tome će još doprinijeti i zabava na šest pozornica. Dakle, za svakog ponešto – od gata Karoline Riječke do pothodnika kod tržnice. Krećemo od 17 sati i bit će nam jako lijepo.

Kakav je tvoj stav o ljetnom Riječkom karnevalu?

Bilo je komentara kako ljetni karneval nije dobro održavati jer to nije običaj ili tradicija. Deprivacija je bila u svim segmentima pa tako i u segmentu maškaranja i karnevala. Osobno ne vidim ništa loše u tome što se održava ljetno izdanje Riječkog karnevala. Dapače, smatram kako je to super platforma za budućnost. Zašto Rijeka, primjerice ne bi imala ljetni kvartovski karneval? Posljednjih godina svjedočimo velikom broju turista koji posjećuju Rijeku. Ljetni kvartovski karneval bio bi namijenjen građanima, karnevalistima, ali i turistima. Bio sam na stotinu ljetnih karnevala. Nama karnevalistima to nije ništa novog.

Ipak, tradicija mora ostati tradicija – sva maškaranja te karnevalska događanja moraju ostati u zimskom razdoblju. Dakle, to se ne smije dirati, ne smije se micati i ništa od toga se ne smije ugasiti. Situacija danas jest kakva jest. Zato, hajmo se prilagoditi i zabaviti.

Sjećaš li se svojih maškaranih početaka?

Da, kako ne? Sjećam se svojih roditelja i njihovih prijatelja kada su se spremali za maškare. Svaku subotu išli smo u jedno mjesto na maškare. Kada se vratim u prošlost i kada sagledam svoje emocije koje sam tada imao, uočavam ushićenost. Uvijek je bila prisutna emocija prema maškaranju. Sjećam se kako smo zajednički izrađivali kostime. Kada smo nosili kostim more, dio hobotnice trebalo je zavariti. Nikad prije nisam vario. Krenuo sam variti bez maske za varenje. Otac je naišao i krenuo vikati: „Zašto variš bez maske?“ Za maškare nikad nije bilo ne mogu, ne znam i neću. Vodili smo se rečenicom: Ako i ne znam, naučit ću.

Pohađali smo sva maškarana događanja: Kukuljanovo, Krasica, Praputnjak, Škrljevo, Čavle… Danas se nažalost dosta tih događanja ugasilo i nadam se da će se uskoro vratiti. To je jedna od mojih ideja – da se ponovo ožive maškarana događanja na ovim područjima.

Sandi Pribanić (2)

Jesu li od svojih roditelja naslijedio ljubav prema maškarama?

Apsolutno. Već sam u majčinom trbuhu plesao na maškarama. Roditelji su me uveli u svijet maškaranja, a i danas su prisutni svake godine na karnevalu. Majka je šivala kostime i ukrašavala ih, ukrašavala su se alegorijska kola… Isto tako, u Dragi su maškare bile dosta zastupljene. Išli smo od kuće do kuće, maškarali se, pjevali… Njima isto tako mogu zahvaliti što su me uveli u cijelu priču.

Što tebi znači Riječki karneval?

Riječki karneval je više segmenata u jednom: od plesa, zabave, pozitive. Jedna od važnijih stvari na karnevalu mi je pozitiva i druženje. Na karnevalu nema lošeg, negativne energije, politike, žutila. Samo smijeh, zabava, veselje, upoznavanje novih ljudi, širenje znanja, kulture i običaja u drugim mjestima, gradovima i državama. Jako puno toga je zastupljeno. Meni karneval uvijek izaziva lijepu i pozitivnu emociju. Moram naglasiti i ples jer obožavam plesati. Ples je moj ispušni ventil.

Čime se Sandi privatno bavi?

Po struci sam kuhar. Šef sam kuhinje u restoranu „Dida“ u Crikvenici. Bavim se maslinarstvom, hortikulturom. Obožavam kopati zemlju i saditi biljke. Spoj „sam sa zemljom“ nešto je što me opušta. Bavim se i tokarenjem te obradom maslinovog drveta, sportom, plivanjem, bicikliranjem…

Što voliš pripremati od hrane i što voliš jesti?

S obzirom na to da sam kuhar, pripremam raznoliku hranu. Volim hladnu kuhinju, ali volim apsolutno sve: od mesa, pašti, ribe, rižota… A što volim jesti? Svejed sam pa volim sve jesti. Meso možda volim manje jesti, nego ribu.

Drago mi je da si to spomenuo. Imam nešto što bi mogao kušati. Jesi li bio u Estoniji?

Nisam bio u Estoniji.

Riječ je o estonskoj čokoladi s ribom pod nazivom „Kalašokolaad“, koju smo ponudili Sandiju Pribaniću. Kako je Sandi Pribanić reagirao na čokoladu s ribom, pogledajte u videu:

Koja je najneobičnije jelo koje si probao?

Čokolada s ribom hahaha. Da mi je netko rekao da ću probati čokoladu s ribom, rekao bih mu: „Ti si lud“.

Želiš li nešto poručiti čitateljima za kraj?

Zahvaljujem svima na podršci i na upućenim lijepim riječima nakon što sam izabran za meštra Riječkog karnevala. Podrška mi puno znači. Smatram da svim puno znači pozitivan feedback. Jedva čekam da se svi zajedno zabavimo u subotu nakon dvije godine pauze. Zahvalio bih svim grupama i članovima na velikom trudu i angažmanu, vremenu koje odvajaju za cijelu organizaciju i manifestaciju. Znam iz vlastite kože koliko to vremena i energije iziskuje. Nadam se da će Riječki karneval rasti. Imam puno ideja, kapaciteta i volje te bih volio da svi zajedno, kao karnevalisti Riječki karneval dignemo na još višu razinu. Ideje su dobrodošle! Što reći drugo nego: “Budi što želiš, dođi na Riječki karneval!” I naravno, ŽIVIO PUST!

Tekst: Lidija Balog

Foto: Sandi Pribanić

Komentari