Proteklog su vikenda na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održani 2. Riječki dani primarne zdravstvene zaštite na temu „Bolesnik s kadriovaskularnom bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“. Tim smo povodom razgovarali s doc. dr. sc. Leonardom Bukmirom, liječnikom specijalističke ordinacije opće medicine i pročelnikom Katedre za obiteljsku medicinu riječkog Medicinskog fakulteta.
Možete li nam izdvojiti najvažnije zaključke ovoga susreta?
Unatoč napretku u dijagnostici i liječenju kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti i pobola u Hrvatskoj.
Liječenje bolesnika s kardiovaskularnom bolesti zahtjeva multidisciplinarni pristup. U skrbi KVB nužno je ostvariti kontinuiranu komunikaciju, razmjenu znanja i iskustva, između obiteljskih liječnika i specijalista sekundarne zdravstvene zaštite.
Za poboljšanje skrbi kardiovaskularnih bolesnika potreban je aktivniji pristup liječnika obiteljske medicine prema pojedincima i skupinama s visokim rizikom. Aktivna uloga samog pacijenta, njegovo osposobljavanje za liječenje i odgovornost mogu bitno utjecati na kvalitetu i ishode liječenja
U cilju znatnijeg smanjenja pojavnosti kardiovaskularnih bolesti, kroničnih komplikacija, troškova liječenja, rehabilitacije i smrtnosti nužan je razvoj nacionalne strategije planiranja i provedbe preventivnog programa u koji je potrebno uključiti obiteljske liječnike i osigurati društvenu, političku i financijsku podršku.
Molimo vas da nam više kažete o ulozi liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u liječenju bolesnika s kardiovaskularnom bolešću?
Obzirom na trajno bliski kontakt s populacijom o kojoj skrbi očekuje se da obiteljski liječnik u svakodnevnom radu u individualnom pristupu predloži i provodi preventivne aktivnosti, dijagnostiku, pravodobno i na stručnim smjernicama temeljeno liječenje.
Na žalost politika, financijeri, voditelji zdravstvenog sustava ne vrednuju niti prepoznaju ulogu i mogućnosti liječnika obiteljske medicine. Dobra organizacija i provedba primarne zdravstvene zaštite utječe na racionalno funkcioniranje i kvalitetu cjelokupnog zdravstvenog sustava. Višegodišnje zapostavljanje primarne zdravstvene zaštite i preventivnih aktivnosti, organizacijska i financijska usmjerenost na skuplju sekundarnu zdravstvenu zaštitu unatoč skromnim i ograničenim sredstvima, sve više se odražava na kvalitetu i ishode pružanja skrbi. Kadrovska, stručna devastacija uz lošu opremljenost i sramotno vrednovanje rada uzimaju sve veći danak. Slikovito bi se skrb kardiovaskulanih i općenito kroničnih bolesnika mogla prikazati kao organizirano vođenje pacijenata do provalije u koju se strmoglavljuju bez ikakve ili slabe prepreke a onda ih se nekontrolirano odvozi i pruža pomoć. Umjesto da se stvori „sigurna“ ograda da se spriječe i kontroliraju padovi to se ne čini. Ta prepreka i ograda koja bi prevenirala padove morala bi biti PZZ sa dovoljnim brojem educiranih izvršitelja kojih nažalost nema dovoljno. Radno opterećenje, prevelika administracija, velik broj osiguranika nedovoljno osviještenih i educiranih o važnosti prakticiranja zdravih životnih navika zasigurno utiču na kvalitetu skrbi, pobol i smrtnost od KVB.
Raste li broj kadriovaskularnih bolesnika? Posljednjih godina sve se više govori o povezanosti stresa i depresije, a posljedično i kardiovaskularnih bolesti, kakva su vaša iskustva?
Pobol od kardiovaskularnih bolesti posljednjih 10 godin bilježi lagano uzlazni trend. Udio oboljelih od KVB u ukupnom zadnjem desetogodišnjem razdoblju iznosio je između 10 i 13 posto i nalaze se na trećem mjestu uzroka pobola. KVB bolesti drugi su razlog posjeta obiteljskom liječniku, a unutar skupine KVB hipertenzivna bolest jedan je od najčešćih razloga posjeta obiteljskom liječniku. U zadnjem desetogodišnjem razdoblju prisutan je trend blagog pada smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti poglavito u Primorsko-goranskoj županiji. U Hrvatskoj (44,99 posto) je smrtnosti veća od županijske (32,44 posto) i europske. Kardiomiopatije sa 22,32 posto udjela vodeći su uzrok smrti a slijede infarkt miokarda sa 18,30 posto ii cerebralni inzult 17,38 posto. Od KVB žene umiru češće od muškaraca.
Povezanost depresije, anksioznosti i KVB odavno je uočena. U prosjeku svaki treći KVB ima simptome depresivnog poremećaja, a kao i anksioznost depresija povećava rizik od fatalnog srčanog događaja. Depresivni bolesnici su manje suradljivi, imaju nepovoljnije ishode u liječenju i lošiju prognozu. Problem u praksi je i neprepoznata dijagnoza depresije zbog česte somatske prezentacije i preklapanja sa somatskim simptomima KVB.
Možete li nam nešto reći o lijekovima u liječenju kardiovaskulanih bolesnika?
Danas postoje brojni sigurni i potentni lijekovi u liječenje KVB. U primjeni važno je voditi se indikacijom koja je preporučena od strane stručnih društava te poznavati i moguće kontraindikacije. Na izbor lijeka utječu i brojni faktori uključujući dob, spol, kardiovaskularni profil i prisustvo drugih patoloških stanja. U liječenju svakako treba započeti i ustrajati sa nefarmakološkim mjerama koje mogu utjecati na smanjenje rizika, kontrolu bolesti, kvalitetu života i konačnu prognozu.
Vaše preporuke u prevenciji kardiovaskularnih bolesti?
Donijeti sveobuhvatnu strategiju prevencije koja obuhvaća provođenje mjera prevencije i promicanja zdravlja na populacijskoj razini uz aktivni pristup skupinama i pojedincima sa povećanim rizikom. Pravodobno otkrivanje i liječenje uz jačanje osobne odgovornosti svakog pojedinca u biranju životnog stila važna je zadaća liječnika obiteljske medicine za učinkovitije savladavanje tereta kardiovaskularnih bolesti.
