Veganstvo. To je filozofija, stil života kojeg treba znati živjeti. Nikako samo prehrana bez mesa, riba, jaja, meda, tvrde vegani koji to najčešće postaju baš zbog etike do životinja, okoliša i zdravijeg načina života.
Stručnjaci često ističu kako je stočarstvo jedan od najvećih onečišćivača pitke vode, a ono zajedno sa obradom hrane za stoku zauzima čak 30 posto površine našeg planeta. Nije zanemariva niti činjenica da je tri četvrtine svjetskih ribolovnih područja već izrabljeno.
I dok vegani teže odricanju od konzumacije mesa, s druge se strane ova činjenica mesojedima može činiti pomalo banalnom i smiješnom. Oni su pak uvjereni kako su vegetarijanci i vegani nerijetko anemični. Međutim, statistike pokazuju kako mesa pojedemo više nego što je preporučeno i to ni više ni manje nego šest puta. Točnije, prosječan mesojed pojede 94 kile mesa, a pojedemo i 113 kilograma povrća i 72 kilograma voća.
No teorije liječnika se ponešto razlikuje od svega navedenog. Oni navode kako je jedina zdrava prehrana – uravnotežena prehrana sa svim namirnicama. A tvrde i kako veganskom prehranom u tijelo unesemo premalo vitamina B12, vitamina D, kalcija, cinka, željeza, omega 3 kiseline. Stoga, veganstvo liječnici nikako ne preporučaju djeci.
Vegani, kojih je posljednjih godina sve više, tvrde pak suprotno, kako je upravo njihova prehrana bogata svim potrebnim nutrijentima, što dokazuje i činjenica da nerijetko imaju niži tlak, nemaju kolesterola i šećerne bolesti, a imaju i mnogo manju tjelesnu težinu u vrijeme kada se svijetom širi „epidemija“ pretilosti.
Mnogi još uvijek miješaju vegetarijance i vegane. Dok postoji više podvrsta vegetarijanaca, općenito ne jedu meso, konzumiraju mlijeko, mliječne proizvode i jaja, vegani pak ne konzumiraju ništa što je životinjskog podrijetla. Sirovojedi mogu biti vegani ili svejedi, no sve što jedu mora biti sirovo. Frutarijanci jedu uglavnom samo voće, dok pesketarijanci od mesa jedu samo ribu.
