Ne volite ponedjeljke? Možda ste izloženi većem riziku od zdravstvenih problema povezanih sa stresom, uključujući kardiovaskularne bolesti.
Ponedjeljak već odavno ima reputaciju „najomraženijeg dana u tjednu“. Povratak s opuštajućeg vikenda u stvarnost radnih obveza često sa sobom nosi val nezadovoljstva, umora i, kako nova istraživanja pokazuju, stvarnog fiziološkog stresa. Kolokvijalno je ovo stanje nazvano “mondayitis”. Suvremeno društvo, s ritmom koji počinje upravo tim danom, učinilo je ponedjeljak svojevrsnim simbolom pritiska i obveza. No, ono što je doista iznenađujuće jest da taj efekt ne jenjava ni nakon odlaska u mirovinu.
Nedavna studija Sveučilišta u Hong Kongu, temeljena na podacima Engleske longitudinalne studije starenja (ELSA), otkrila je zabrinjavajuću povezanost između ponedjeljka i razine hormona stresa – kortizola. U istraživanju je sudjelovalo više od 3500 osoba starijih od 50 godina koje su prijavljivale osjećaje tjeskobe tijekom tjedna, a istovremeno su im uzimani uzorci kose kako bi se izmjerila dugoročna razina kortizola.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su se osobito tjeskobno osjećali ponedjeljkom imali u prosjeku 23 % višu razinu kortizola nego oni koji su tjeskobu osjećali drugim danima. Ovaj nalaz je posebno značajan jer se radi o starijoj populaciji – od kojih su mnogi već umirovljeni. Drugim riječima, stresni učinak ponedjeljka ne prestaje s odlaskom s posla, što sugerira da je duboko ukorijenjen u našoj psihofiziologiji.
Znanstvenici vjeruju da taj učinak proizlazi iz aktivacije hipotalamičko-hipofizno-adrenalne (HPA) osi – glavnog regulatora stresa u tijelu. Dugotrajna stimulacija HPA osi može dovesti do ozbiljnih posljedica poput poremećaja imuniteta, metaboličkih bolesti (uključujući dijabetes i rak), te kardiovaskularnih oboljenja. U skladu s tim, već ranije istraživanje iz 2005. godine pokazalo je porast kardiovaskularnih događaja za čak 19 % upravo ponedjeljkom u usporedbi s ostatkom tjedna.
Sociologinja Tarani Chandola, jedna od autorica studije, opisuje ponedjeljak kao „kulturni pojačivač stresa“. Čak i kod starijih osoba koje više ne rade, taj dan izaziva biološki odgovor koji se može protegnuti tjednima. Dakle, nije stvar samo u poslu – nego u načinu na koji smo društveno i psihološki uvjetovani da doživljavamo početak tjedna.
Iako je lako nasmijati se stripu u kojem Garfield mrzi ponedjeljak, čini se da je taj antipatični mačak možda intuicijom prepoznao nešto duboko ukorijenjeno u našoj biologiji. Pitanje ostaje – možemo li išta učiniti da neutraliziramo ovaj efekt? Promjena ritma života, fleksibilniji radni rasporedi, više vremena za opuštanje i osvještavanje stresa možda mogu biti prvi koraci.
Jer, iako ne možemo izbjeći ponedjeljak – možemo naučiti bolje se nositi s njim.
Izvor: Science Alert
