Nakon pet godina intenzivnih radova, Rijeka je uspješno dovršila jedan od ključnih energetskih projekata u svojoj povijesti. Modernizirani sustav toplinarstva donosi stabilnije i ekološki prihvatljivije grijanje, a grad se pozicionira kao lider u energetskoj tranziciji.
Na završnoj konferenciji, održanoj 1. travnja 2026. godine u Plavom salonu Grada Rijeke, službeno je potvrđen završetak projekta “Obnova toplinarstva Grada Rijeke”. Riječ je o jednoj od najvećih infrastrukturnih investicija u novijoj povijesti grada, vrijednoj 16 milijuna eura, koja je nakon pet godina rada u potpunosti transformirala gradski sustav grijanja. Gradonačelnica Iva Rinčić i direktor Energa Marko Križanec predstavili su rezultate koji za gotovo 10.000 korisnika znače pouzdaniju, učinkovitiju i ekološki prihvatljiviju opskrbu toplinskom energijom.
“Danas Rijeka ima moderan i učinkovit sustav toplinske energije”, poručio je zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković, naglasivši kako je projekt uspješno završen bez dodatnog opterećenja za gradski proračun.
Što se promijenilo za 10.000 Riječana?
Najveća promjena za korisnike je prelazak na sustav koji omogućuje grijanje 24 sata dnevno, čime se značajno podiže kvaliteta života. Dosadašnji klasični sustav centralnog grijanja zamijenjen je modernim energetskim postrojenjima koja istovremeno proizvode toplinsku i električnu energiju. Tijekom projekta modernizirano je sedam toplana te je obnovljeno i izgrađeno ukupno 10,2 kilometra toplovodne mreže. Time je, uz ranije rekonstrukcije, modernizirano čak 94 posto cjelokupne mreže u gradu.
Direktor Energa Marko Križanec istaknuo je kako korisnici sada imaju pouzdaniju i fleksibilniju isporuku topline. “Sustav više ne funkcionira kao klasično centralno grijanje, već kao moderan energetski sustav. Energo danas proizvodi deset puta više električne energije nego što je troši u vlastitim postrojenjima, što dodatno potvrđuje uspješnost projekta”, rekao je Križanec.
Tehnološki skok naprijed i ekološki zaokret
Ključ modernizacije leži u uvođenju visoko učinkovite kogeneracije (CHP) u tri toplinska sustava te potpunom prelasku s loživog ulja na prirodni plin. Fragmentirani sustavi povezani su u dvije velike cjeline, “Istok” (Gornja Vežica, Vojak, Donja Vežica) i “Zapad” (Malonji, Zamet, Krnjevo), dok je sustav Srdoči obnovljen kao zasebna cjelina.
Ove promjene donijele su i goleme ekološke prednosti. Emisije CO2 smanjene su za 18 posto, dok su emisije sumporovih spojeva u potpunosti eliminirane. Više od 60 posto energije sada se proizvodi iz visoko učinkovite kogeneracije i obnovljivih izvora, čime Rijeka ispunjava stroge europske standarde Zelenog plana. Projekt je već prepoznat kao primjer dobre prakse za srednje velike gradove na europskoj razini.
Projekt financiran novcem Europske unije
Ukupna vrijednost investicije iznosila je 16.009.164 eura. Najveći dio, čak 75 posto, financiran je bespovratnim sredstvima Europske unije. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je više od 11,1 milijun eura, uz dodatnih 932 tisuće eura iz nacionalnog programa sufinanciranja. Ostatak je Energo osigurao putem kredita.
Križanec je izrazio zadovoljstvo realizacijom, istaknuvši kako je iskorišteno čak 99,9 posto ugovorenih sredstava, što je iznad prosjeka uspješnosti EU projekata.
Rijeka ne staje: Novi krediti i pogled prema potpunoj dekarbonizaciji
Iako je ovaj veliki projekt završen, modernizacija energetskog sustava se nastavlja. Grad Rijeka je već odobrio novi dugoročni kredit Energu od gotovo milijun eura za daljnje sigurnosne nadogradnje, uključujući sanaciju dimnjaka toplane Škurinje i izgradnju odorizacijske stanice Bobuši. Ta stanica ključna je za povezivanje gradskog plinskog sustava s LNG terminalom na Krku, što dodatno jača energetsku neovisnost regije. U planu su i buduće investicije, poput izgradnje dizalice topline na pročistaču otpadnih voda i dodatnih kilometara toplovoda koji bi cijeli gradski sustav povezali u jedinstvenu cjelinu.
Projekt obnove toplinarstva predstavlja temelj za daljnji razvoj i važan korak prema cilju potpune dekarbonizacije do 2050. godine, čime Rijeka potvrđuje svoju predanost održivoj i zelenoj budućnosti.
