Zagađenje oceana: 11 činjenica koje morate znati!

19

Pokrivajući više od 70 posto našeg planeta, oceani su među najvrednijim prirodnim resursima na Zemlji. Oni upravljaju vremenskim prilikama, čiste zrak, pomažu hraniti svijet i osiguravaju život milijunima. Oni su također dom većine života na zemlji, od mikroskopskih algi do plavetnog kita, najveće životinje na planeti.

Ipak ih kontinuirano bombardiramo zagađenjem. Po svojoj prirodi – sa svim potocima koji teku prema rijekama, svim rijekama koje vode do mora – oceani su krajnja točka tolikog zagađenja koje stvaramo na kopnu, koliko god da smo udaljeni od obala. Od opasnih emisija ugljika preko plastike , istjecanja nafte pa čak i stalne buke, vrste onečišćenja oceana koje ljudi stvaraju su ogromne.

Kao rezultat toga, zajednički naš utjecaj na mora degradira njihovo zdravlje alarmantnom brzinom. Evo nekoliko činjenica o zagađenju oceana koje bi svi na našem plavom planetu trebali znati.

1. Izlijevanje nafte nije najveći problem

Iako medijski najpraćenija pa stoga i toliko katastrofična velika izlijevanja nafte, bilo iz tankera ili iz platformi, u glavnom udjelu čini samo 12 posto nafte koju ispuštamo u naše oceane. Čak tri puta više nafte odvodi se u more sa naših cesta o čemu mediji ne pišu pa te brojke nekako zanemarujemo.

2. Više plastike nego ribe

Osam milijuna metričkih tona: to je iznos plastike koji ispuštamo u oceane svake godine. U slučaju da ne možete percipirati koja je to točno količina plastike možda će vam biti lakše ako kažemo da se radi o težini 57 tisuća (tisuća!!) plavetnih kitova (najvećih živih bića na zemlji). I. Prema tempu kojim ju trenutno krcamo u oceane plastika će do 2050. godine nadjačati svu oceansku ribu.

trash-4897353_1920

3.  5 „otoka“ smeća

Osim ispod površine mora i na površini je toliko smeća da su krhotine stvorile divovske plutajuće otoke . Trenutno ih ima ih 5 diljem svijeta, a najveći – Veliki pacifički otok smeća – uključuje oko 1,8 bilijuna komada smeća i pokriva površinu dvostruko veću od Teksasa. Ili, ako vam je lakše, 29 puta veća od površine Hrvatske.

4. Plastika predstavlja dvostruku opasnost

Oceansko smeće u pravilu se „razbija“ na manje komade – poznate i kao mikroplastika – zbog izlaganja suncu i djelovanju valova, nakon čega pronalazi svoj put u prehrambeni lanac prvo morske flore i faune, a zatim neminovno i ljudi.

Čak i kao ne dospije u žive organizme, kada se na kraju ipak razgradi (što za većinu plastike traje 400 godina), postupak oslobađa kemikalije koje dodatno onečišćuju more.

5. Kina i Indonezija su najveći zagađivači

Više plastike u ocean dolazi iz Kine i Indonezije nego iz bilo kojeg drugog mjesta – zajedno čine jednu trećinu ukupnog oceanskog zagađenja plastikom. U stvari, 80 posto onečišćenja plastikom dolazi iz samo 20 zemalja.

6. Zagađenje je u modi (doslovno)

Sa svakom opranom mašinom rublja više od 700.000 sintetičkih mikrovlakana se ispire u naše plovne putove. Za razliku od prirodnih materijala poput pamuka ili vune, ova plastificirana vlakna se ne razgrađuju. Jedno je istraživanje pokazalo da sintetička mikro vlakna čine čak 85 posto svog smeća na plažama.

7. Većina oceanskog smeća sjedi na dnu

Koliko god zagađenje oceana bilo vizualno ružno, ono što ne vidimo može biti i gore: 70 posto oceanskog smeća zapravo tone u morsko dno, što znači da ga vrlo vjerojatno nikada ne bismo uspjeli očistiti.

8. Čak i hranjive tvari mogu postati štetne

Ako se u more ubace u velikim količinama, poljoprivredne hranjive tvari poput dušika mogu potaknuti eksplozivni rast algi. Kad se alge razgrađuju, troši se kisik u okolnim vodama, stvarajući ogromnu mrtvu zonu koja može rezultirati masovnim odumiranjem riba i drugim morskim životom.

9. Broj mrtvih zona raste

U 2004., znanstvenici su prebrojali 146 hipoksičnih zona (područja tako niske koncentracije kisika da se životinjski svijet guši i umire) u svjetskim oceanima. Do 2008. taj je broj skočio na 405. 2017. godine, u Meksičkom zaljevu, oceanografi su otkrili mrtvu zonu gotovo veličine New Jerseyja – najveće mrtve zone ikad izmjerene.

reef3207

10. Oceani gube školjkaše

Jedan od efekata stakleničkih emisija je povećano zakiseljavanje oceana, što otežava školjkašima da razvijaju školjke, smanjujući im vjerojatnost preživljavanja. Takva pojava jako utječe na prehrambene lance u oceanima dok istovremeno smanjuje prinose industrije uzgoja školjki s više milijardi dolara.

11. Radimo ogromnu buku

Zagađenje bukom nastalo brodskim i vojnim aktivnostima može uzrokovati stanično oštećenje beskralježnjaka, uključujući meduze i anemone. Ove su životinje važan izvor hrane za tunu, morske pse, morske kornjače i druga stvorenja.

Sudbina naših mora nije samo na vladi ili industriji, ili „nekome drugome“. I naše pojedinačne, svakodnevne radnje su važne. Možete početi tako što ćete smanjiti zagađenje vode  kod kuće, više pripaziti na potrošnju plastike ili organizirati čišćenje lokalnog plovnog puta ili plaže. Također možete podržati rad grupa koje se bave zaštitom okoliša, kao i druge tvrtke i organizacije koje rade na očuvanju naših obala i voda.

Za više informacija posjetite web stranicu projekta „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza”

Sve ove informacije, pa i puno više,  može se saznati kroz projekt „Izdvoji s(v)e. Fai la differenza – Provedba izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpada na području gradova Novigrad i Buje, te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj“. Nositelj projekta je Grad Novigrad – Cittanova. U sklopu ovog projekta provodit će se zajedničke aktivnosti na informiranju i educiranju građana, turista i posjetitelja o načinu i važnosti održivog gospodarenja otpadom. Kroz projekt će se surađivati s civilnim sektorom i obrazovnim ustanovama, a poseban naglasak će biti na edukaciji djece. Ovim se projektom nastavlja i nadopunjuje već postojeća, višegodišnja kampanja koja se provodi na području JLS-ova iz obuhvata projekta od 2012. godine i to pod nazivom – Izdvoji s(v)e. Fai la differenza -, a u koordinaciji sa zajedničkim komunalnim poduzećem 6 maj d.o.o.. Ukupna vrijednost projekta: odobren bespovratni iznos u visini od 491.118,95 kn (85% sveukupne vrijednosti projekta od 577.787,01 kn). Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog kohezijskog fonda.   

Izrezak

Komentari