Atletska dvorana na Kantridi od danas i službeno nosi ime Luciana Sušnja, velikana riječkog i hrvatskog sporta, čije je ime zauvijek upisano u povijest svjetske atletike. Svečanost preimenovanja održana je u prisustvu brojnih sportaša, prijatelja i sugrađana koji su došli odati počast “atletičaru stoljeća”.
U ime Primorsko-goranske županije događanju je prisustvovao zamjenik župana Robert Matić, koji je tom prilikom istaknuo neizbrisiv trag koji je Luciano Sušanj ostavio u hrvatskoj i svjetskoj atletici.
„Njegov legendarni rezultat iz 1974. godine i danas ga svrstava u deset najboljih atletičara svijeta. Ova će dvorana nositi njegovo ime kao trajni podsjetnik na izvrsnost, sportsku strast i duh koji nadahnjuje buduće generacije naših sportaša“, rekao je Matić.
Dodao je kako će Sušanj ostati zapamćen ne samo po nevjerojatnim sportskim uspjesima nego i po poštenju, skromnosti i predanosti u promicanju hrvatskoga sporta. Osim sportske, Sušanj je imao i bogatu javnu karijeru – bio je saborski zastupnik u dva mandata, predsjednik Primorsko-goranskog saveza te zamjenik gradonačelnika Rijeke.
Rekord koji je živio 51 godinu
Luciano Sušanj svoje je najveće sportsko postignuće ostvario 1974. godine na Europskom prvenstvu u Rimu, gdje je u utrci na 800 metara osvojio zlatnu medalju. Taj je rezultat bio toliko izniman da je kao hrvatski rekord ostao netaknut punih 51 godinu, sve dok ga ove godine nije srušio Marino Bloudek.
„To dovoljno govori o veličini Luciana Sušnja“, istaknuo je njegov prijatelj i olimpijac Zoran Roje, koji se u eteru Radija Rijeke prisjetio legendarnog atletičara i vremena kad je “Luciano letio stazom”.
„Postoje snimke njegove utrke iz Rima – čovjek kao da ne dodiruje tartan. Imao je lagan korak, trčao je s nevjerojatnom lakoćom, kao da leti“, kazao je Roje, dodajući kako bi Sušanj s tim rezultatom i danas bio među osam najboljih na svjetskom prvenstvu.
Zaslužan za dvoranu koja nosi njegovo ime
Luciano Sušanj nije ostavio trag samo na stazi. Njegov je doprinos sportu bio i organizacijski i infrastrukturni – bio je predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, potpredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora te je imao ključnu ulogu u izgradnji upravo ove dvorane na Kantridi.
„Bio je među onima koji su potaknuli grad da se upusti u takvu investiciju. Da nije bilo njega, pitanje je bi li ova dvorana ikad bila sagrađena“, podsjetio je Roje.
Zanimljivo, Sušanj je sportsko djelovanje zaključio kao predsjednik Izvršnog odbora Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima, čime je simbolično spojio atletiku i vodene sportove – baš kao i njegov prijatelj Roje, proslavljeni vaterpolist.
Sjećanje koje ostaje
Inicijativu za preimenovanje dvorane pokrenuo je Josip Buršić uz podršku brojnih Sušnjevih prijatelja, kolega i sportskih djelatnika. Svečanost je bila otvorena za sve građane, a na ulazima u dvoranu postavljeni su panoi s fotografijama iz Lucianova života, stvarajući emotivan ugođaj i prisjećanje na čovjeka koji je obilježio generacije.
Luciano Sušanj bio je član Atletskog kluba Kvarner, a 2002. godine proglašen je najboljim hrvatskim atletičarom u povijesti. Njegovo ime ostat će sinonim za upornost, izvrsnost i sportski duh – vrijednosti koje će nova Atletska dvorana Luciano Sušanj čuvati za buduće generacije.
Preminuo je 14. travnja 2024. u 76. godini života, ali njegov korak – lagan, odlučan i neponovljiv – i dalje odjekuje riječkom atletikom.
