Udruga ljubitelja lokvarskog starina predstavila je svoj poznati Lokvarski kalendar koji donosi cjelogodišnju prognozu temeljenu na drevnoj metodi pučke meteorologije. Osim što predviđa hoće li godina biti sušna ili kišna, kalendar za 2026. godinu posvećen je knjigama i znanju, čuvajući tako vrijednu kulturnu baštinu.
U srcu Gorskog kotara, gdje se priroda i tradicija isprepliću u svakodnevnom životu, članovi Udruge ljubitelja lokvarskog starina, predvođeni Nenadom Lučićem i Nikolom Plešeom, i ove su godine marljivo bilježili znakove vremena. Rezultat njihova rada je jedinstveni Lokvarski kalendar, fenomen koji nadilazi puko brojanje dana i nudi cjelovitu prognozu za iduću godinu, izrađenu metodom pučke meteorologije poznatom kao “brojanice”.
Ova prastara tehnika temelji se na pažljivom praćenju vremenskih prilika tijekom dvanaest dana, od blagdana svete Lucije do Badnjaka. Svaki od tih dana predstavlja jedan mjesec u nadolazećoj godini, a zabilježene promjene temperature, vjetra, oblaka i padalina pretaču se u detaljnu prognozu koja Goranima, ali i svima drugima, služi kao pouzdan vodič kroz godišnja doba
Od hladnih jutara do prvih proljetnica
Prema onome što su brojanice “rekle”, početak 2026. godine donosi pravu zimu. Siječanjska jutra bit će hladna i mirna, s malo padalina, no pokoja pahulja snijega ipak bi mogla zalepršati s neba. Veljača će, vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, donijeti izmjene sunčanih i oblačnih, vedrih i hladnih dana.
Ožujak će nas polako uvoditi u proljeće, no druga polovica mjeseca još će nas podsjećati na snagu goranske zime. Travanj, mjesec koji tradicionalno budi prirodu, bit će ispunjen oblacima i mogućim oborinama, ali će u drugoj polovici donijeti i sunčanije dane koji nagovještavaju dolazak ljepšeg vremena. Ipak, svibanj bi, prema prognozi, trebao biti prilično kišan i vlažan, što će biti izazov za sve koji planiraju radove u polju i vrtovima.
Ljeto s kišobranom i jesen u punom sjaju
Nakon vlažnog proljeća, mnogi priželjkuju dugo i toplo ljeto, a brojanice kažu da će im se želja djelomično ispuniti. Lipanj će nas uvesti u ljetnu toplinu, ali uz povremene kišne dane i maglu. Srpanj donosi toplije dane, no kišobran će i dalje biti potreban modni dodatak. Pravo, stabilno ljetno vrijeme stiže s kolovozom, koji obećava obilje sunca, vedrine i visokih temperatura. Bit će to idealno vrijeme za traženje osvježenja u šumskom hladu ili na obalama lokvarskog jezera.
Jesen će započeti prekrasno. Rujan će biti suh i topao, gotovo kao nastavak ljeta, savršen za završetak radova u vrtovima i voćnjacima. Preokret stiže sredinom listopada, kada se očekuje zahlađenje i česta rosulja. Studeni će donijeti prve prave zimske radosti i obaveze; brojanice najavljuju prvi snijeg i “prve akcije s lopatama”.
Vrhunac zimske idile očekuje nas na samom kraju godine. Prognoza sugerira da bi sveti Nikola 2026. godine mogao doći u saonicama, a Badnju večer i božićno jutro dočekat ćemo uz snježne pahulje, na radost svih ljubitelja zimskih radosti.
Više od prognoze: Kalendar posvećen knjizi i znanju
Osim što služi kao meteorološki vodič, Lokvarski kalendar svake godine ima i snažnu kulturnu i povijesnu poruku. Njegov vizualni identitet posvećen je očuvanju tradicijske baštine Općine Lokve. Ovogodišnje izdanje nosi naziv “Knjige ruke”, a tema su knjige i znanje.
Na stranicama kalendara predstavljena su djela i autori ključni za Gorski kotar, poput knjige “Ča” Jakova Majnarića, rukopisa Troha, zbornika “Naše lokve”, Hircove knjige “Gorski kotar”, ali i svima poznatog Lovrakovog romana “Vlak u snijegu” te djela Ivana Gorana Kovačića.
Svaki mjesec obogaćen je i narodnim izrekama i poslovicama, ove godine posvećenima mudrosti koja dolazi iz knjiga. Kroz te izreke, knjiga je prikazana kao prijatelj, učitelj i suputnik kroz život, čime se naglašava važnost znanja i obrazovanja.
Na kraju, opća prognoza za 2026. godinu ne predviđa veće ekstreme. Svako godišnje doba trebalo bi pokazati svoje pravo lice, što će obradovati i vrtlare i one koji planiraju odmor u Gorskom kotaru. Lokvarski kalendar tako ostaje mnogo više od papira na zidu; on je prozor u dušu jednog kraja, spoj pučke znanosti, prirode i neprocjenjive kulturne baštine.
