„Pluća svijeta“ nedavno su pogođena strašnim požarima, a u posljednjih nekoliko godina bore se sa sječom i krčenjem u kojoj je izgubljeno milijun stabala. Poznato je da tropske šume gube sposobnost apsorpcije velike količine ugljikovog dioksida koji nastaje emisijom stakleničkih plinova. Ukoliko se nastavi ovim tempom, Amazonija bi za 15 godina mogla postati najveći svjetski rezervoar ugljikovog dioksida, upozoravaju znanstvenici, a prenosi Science Alert. Glavni uzrok jest: krčenje šuma.
Začarani krug izgleda ovako: stabla rastu i apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere te oslobađaju kisik kroz fotosintezu. Na sebe stabla vežu tijekom godina velike količine ugljika, a kada stabla izgore, ugljik se oslobađa u drugačijoj formi, opasnijoj – kao ugljikov dioksid. Amazonija zbog svoje velike površine ima ulogu apsorpcije gotovo polovice ugljika na Zemlji te usporavaju globalno zagrijavanje.
Jugoistočni dio Amazonije iznosi ukupno 20% ukupne površine Amazonije već je postao izvor emisije ugljikovog dioksida. Ukoliko se nastavi istim tempom, do 2030. godine kapacitet rezervoara ugljika u afričkim šumama će pasti za 14%, a isti kapacitet će biti 0 kada govorimo o Amazoniji. Dakle, dio Amazonije izgubio je sposobnost apsorpcije velikih količina ugljikovog dioksida. Znanstvenici predviđaju da bi se za 30 godina više od polovice Amazonije moglo pretvoriti u savanu. Amazonija je dijelom izgubila sposobnost obnavljanja i službeno je počela emitirati više ugljika nego što ga može apsorbirati.
Znanstvenica sa Sveučilišta u Münchenu upozorava: „Uz stvarnu zaštitu netaknutih tropskih šuma, da bismo spriječili katastrofalne klimatske promjene morat ćemo se još aktivnije angažirati u smanjenju antropogenih emisija stakleničkih plinova od onih navedenih u Pariškom sporazumu.“ Prisjetimo se, u Pariškom sporazumu cilj je ograničavanje globalnog zagrijavanja na znatno manje od 2 Celzijeva stupnja.
Izvor: Science Alert
