Objavljeni rezultati PISINOG istraživanja, opet nismo zadovoljni

12
Boris Jokić na konferenciji za medije (N1info)

OECD-ovo  istraživanje za PISU za 2018. godinu pokazalo je da je Hrvatska u čitalačkoj pismenosti na 29., u matematičkoj na 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu,

I dok je ministrica Blaženka Divjak na predstavljanju rezultata rekla da su loši, nekadašnji voditelj kurikularne reforme Boris Jokić za HRT je bio još rječitiji:

Ovi rezultati govore da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju što smatram dugoročno vrlo problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima. To se događa i trenutno sa Školom za život jer ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drugačije strukovno obrazovanje, novi oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama. Sve to je zamijenjeno kozmetičkim promjenama i izrazito nepripremljenim uvođenjem u škole što je rezultiralo time da deseci tisuća učitelja 25. 11. skandiraju ‘Dolje Loomen’. Potrebno je vratiti se početnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i zajednički raditi na pripremljenoj primjeni tih cjelovitih rješenja – izjavio je.

Po običaju, najveće nezadovoljstvo izazvali su rezultati matematičke pismenosti:

Zar nikoga tko vodi ovu zemlju ne zabrinjava 31,2% hrvatskih 15-godišnjaka matematički funkcionalno nepismeno, a u prirodoslovnoj se taj postotak nepismenih povećao sa 17% u 2006. na 25,3% u 2018. Zar nije to razlog da se tome posveti posebna saborska sjednica umjesto da se razgovara o Drugom svjetskom ratu, da se međusobno vrijeđa? Budućnost Hrvatske se nalazi u tim rezultatima koje će politika uvelike ignorirati ili će ih pokušati upakirati u PR celofan. Ključno je pripremiti škole za promjene. Doći do ljudi. Objasniti im što se želi učiniti. Intenzivno raditi kako bi promijenili način poučavanja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja. Također važno je profesionalizirati zanimanja u obrazovanju na način da se tim ljudima da autonomija, ali i da se od njih zahtijeva profesionalnost u obavljanju posla te da ih se odmakne od političkih pritisaka kojima su izloženi. K tome treba raditi i na uvjetima rada, ali to nije kupovina desetaka tisuća zastarjelih tableta s kineskih skladišta. To je rad na smislenom i sustavnom opremanju škola. Najbolje od svega je da Hrvatska sve to može napraviti, samo da političari shvate da su promjene u obrazovanju sustavne, da je potrebno strpljenje i mudrost, da su vrlo prolazni i trebaju raditi za opće dobro. Hrvatska po svojim potencijalima može biti pri vrhu EU zemalja na PISA ispitivanjima – zaključio je Jokić za HRT.
S druge strane, brojni profesori i stručnjaci samo ovo istraživanje već odavno ne smatraju relevantnim. Što, naravno, ne znači da neke od ovih kritika itekako ne stoje, već da ih možda ipak treba promotriti u nešto dubljem i širem kontekstu, baš kao i sam način testiranja.

Komentari