Hrvatska narodna banka očekivala je rast BDP-a od 0,5%, no sada je tu procjenu podigla na 1,2%. Isto tako, procjena za 2016. ranije je iznosila 0,9%, a sada iznosi 1,5%. To znači da se gospodarstvo nakon 6 godina uzastopnog pada počelo dizati i oporavljati, počevši s početkom ove godine, posebice u drugom tromjesečju se to intenziviralo, uslijed snažnog rasta izvoza robe i usluga, ali i nešto povoljnijeg kretanja domaće potražnje.
Istaknuo je to guverner Boris Vujčić u Rovinju na 25. konferenciji Zagrebačke burze, navodeći kako revizija odražava zamjetan rast izvoza robe i usluga, ali i optimističnije projekcije domaće potražnje. I kod kapitalnih investcija s uvidljivi prvi znaci preokreta trenda, premda investicije jesu dosta smanjene u odnosu na pretkrizne godine i trebat će duže vrijeme da se dosegnu tadašnji rezultati.
– Da će rast biti veći od projiciranog, pisali smo nedavno na Tekliću, komentirajući procjenu FocusEconomics.
S druge strane, Vujčić je upozorio na povećanu neizvjesnot na tržištu, uslijed usvajanja zakonskih izmjena kojima se regulira konverzija kredita u švicarskim francima te djelomičan otpis kredita. No, HNB nastavlja nizom mjera smirivati situaciju na deviznom i novčanom tržištu, te će i dalje nastaviti voditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku u mjeri u kojoj to ne ugrožava stabilnost tečaja, koji zbog vrlo visokog stupnja eurizacije i dalje ostaje temelj financijske stabilnosti u zemlji, istaknuo je Vujčić.
I on je ovom prilikom upozorio na održivost javnog duga kao najvećeg makroekonomskog rizika domaćeg gospodarstva, koji je trenutno blizu 90% BDP-a. Ubrzanje fiskalne konsolidacija i vraćanje duga na održivu putanju mora biti prioritet nositelja fiskalne politike. Hrvatska zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe po pitanju gospodarstva i potrebne su strukturne reforme kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast, jer i ove poboljšane procjene nisu dovoljne da bi građani značajnije osjetili poboljšanje.
