Nezavisna vijećnica Iva Rinčić oglasila se o Zračnoj luci Rijeka koja bilježi pad broja putnika. Njezino priopćenje donosimo u nastavku:
“Aerodrom Rijeka jedna je od rijetkih hrvatskih zračnih luka koja bilježi pad broja putnika i u srpnju 2024. godine. Krčki aerodrom suočava se s ozbiljnim izazovima u usporedbi s drugim, Split, Dubrovnik ili Zadar, koji ostvaruju značajan rast.
Štoviše, sve druge luke bilježe značajan rast putnika, a podaci su u prilog činjenici da potrebe za ovakvim vrstom prometa postaje.
Već dobro poznati problemi
O problemima i uzrocima za Zračnu luku Rijeka već smo govorili. To su:
➝ Loša povezanost i manjak destinacija: Rijeka trenutno nudi ograničen broj letova i destinacija, što smanjuje njezinu atraktivnost. Na primjer, u jednom tjednu zabilježeno je samo šest odlaznih letova, što je daleko ispod kapaciteta potrebnog za privlačenje većeg broja putnika.
➝ Slaba promocija i marketinške aktivnosti: Iako Turistička zajednica Kvarnera ulaže značajan dio svog (i našeg!) proračuna u promociju, rezultati su i dalje skromni. Kako smo i predlagali amandmanom na PGŽ proračun, potrebna nam je nova, inovativna strategija razvoja koja bi se privukla veći broj putnika. Ironično, tada je rečeno da Zračna luka ima strategiju i da im ne treba?!
➝ Nedostatak infrastrukture i investicija: Za razliku od drugih zračnih luka koje kontinuirano ulažu u svoju infrastrukturu, Rijeka nije uspjela privući potrebne investicije koje bi omogućile razvoj i povećanje broja putnika. Ključno je učiniti pomak k intermodalnom prometu – nema značajnog grada, a posebno lučkog grada bez jake zračne luke, jake željeznice, jakih mreža autocesta. Razlog zašto je Zračna luka Ljubljana postala rezervna luka Frankfurtu za promet tereta jest upravo dobra prometna povezanost cestom i željeznicom, upravo ono što Rijeka nema.
Što predlažemo za Aerodrom Rijeka
➝ Proširiti mrežu letova: Potrebno je intenzivirati pregovore s niskotarifnim i regionalnim avioprijevoznicima kako bi se povećao broj letova i destinacija. To bi uključivalo i bolju cjelogodišnju povezanost s glavnim europskim hubovima.
➝ Jačanje suradnje s lokalnom zajednicom i turističkim sektorom: Povećanje sinergije između zračne luke i turističkih subjekata može pomoći u kreiranju specijaliziranih ponuda koje bi bile atraktivne za putnike, poput paket-aranžmana koji kombiniraju letove s turističkim uslugama.
➝ Poboljšanje infrastrukture: Potrebno je osigurati financijska sredstva za modernizaciju infrastrukture zračne luke kako bi ona mogla konkurirati drugim lukama u Hrvatskoj. To uključuje i digitalizaciju procesa, što bi poboljšalo korisničko iskustvo.
➝ Intenziviranje marketinških aktivnosti: Rebrendiranje i ciljane marketinške kampanje, posebno u zemljama s visokim turističkim potencijalom, mogu pomoći u povećanju svijesti o Zračnoj luci Rijeka kao atraktivnoj destinaciji.
Trebaju nam ljudi dorasli zadacima
Konačno, ono sto je uvijek ključni problem, ali i komparativna prednost jest dobar management.
Mnogih od navedenih problema ne bi bilo ili bi bili značajno manji da na ključnim mjestima sjede i rade ljudi dorasli tim zadacima.
No za to će ipak trebati pričekati izbore, kada bi i PGŽ, Rijeka te zračna luka mogle stati uz bok i parirati ostalim hrvatskim lukama u pozitivnim statističkim pokazateljima.”
Izvor: Iva Rinčić
Komentari