Predsjednik Zoran Milanović na 65. obljetnici Ekonomskog fakulteta u Rijeci istaknuo je jedinstveni karakter grada koji je oduvijek bio europski i otvoren. Njegove riječi o Rijeci kao centru znanja i prestiža podudaraju se s golemim investicijskim potencijalom koji grad pretvara u ključno europsko čvorište.
Grad stvoren na trgovini i razmjeni
„Rijeka je grad koji je narastao na novcu i razmjeni, ne na velikim umjetničkim kontribucijama i ne na velikim plemićkim obiteljima, nego na nečemu što je praktično“, istaknuo je predsjednik Zoran Milanović u obraćanju na svečanoj sjednici Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci povodom obilježavanja 65. obljetnice te ustanove. Upravo zato, smatra predsjednik, Rijeka po prirodi stvari zaslužuje imati vrhunsku ekonomsku školu.
„Moja očekivanja od Rijeke su velika i zato očekujem da ovo bude centar znanja, prestiža i izvrsnosti. Očekujem da se ovdje dolazi na školovanje jer su potencijal, znanje i iskustvo veliki“, poručio je.
U svom govoru osvrnuo se i na Bolonjski proces, reformu koja je, prema njegovu mišljenju, donijela više loših nego dobrih stvari, ali je dovela i do „određene vrste pročišćavanja“. Smatra da je time fakultet ostao bez značajnog broja studenata, ali je naglasio kako studij i nije za svakoga. „Studij mora biti izvrstan, ovo mora biti klasa“, zaključio je Milanović.
Luka različitosti kao temelj identiteta
Predsjednik je Rijeku opisao kao grad od kojeg i dalje ima ogromna očekivanja, ističući kako je to oduvijek bio „ne veliki, ali europski grad – otvoren, multinacionalan, višenacionalan kroz veći dio svoje povijesti, danas hrvatski“. Ta se povijest, dodao je, ne može i ne treba brisati, ona je biljeg grada.
Taj „biljeg izvrsnosti i klase“ o kojem govori predsjednik duboko je ukorijenjen u riječkoj povijesti. Kroz stoljeća, grad je bio pod vlašću različitih sila, što je stvorilo jedinstven demografski i kulturni krajolik. Upravo je ta multikulturalnost bila okosnica projekta „Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture“, koji je nosio simboličan naziv „Luka različitosti“. Iako je projekt bio pogođen pandemijom, njegovo nasljeđe i danas oblikuje grad. Obnovljeni kompleks bivše tvornice Rikard Benčić postao je novo kulturno i umjetničko središte, a Titov brod Galeb čeka preobrazbu u muzej.
Milijarde eura u novoj riječkoj luci
Vizija Rijeke kao centra izvrsnosti nije samo povijesna priča. Ona se potvrđuje u golemim gospodarskim projektima koji će definirati njezinu budućnost. Najznačajniji među njima je proširenje Luke Rijeka. Prema optimističnim projekcijama, dovršetkom nove nizinske pruge do Zagreba do 2032. godine, luka bi mogla postati glavno logističko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.
Procjene govore da bi do 2040. godine lučke aktivnosti mogle generirati čak 3,3 milijarde eura i otvoriti 8.600 novih radnih mjesta. Razvoj novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway dodatno će povećati teretni promet. Uz to, u Porto Barošu se razvija ACI Marina Rijeka, investicija vrijedna 50 milijuna eura koja će biti namijenjena mega-jahtama i opisuje se kao najveće nautičko ulaganje u povijesti Hrvatske.
U korak s europskim urbanim trendovima
Današnja Rijeka više nije samo grad brodogradnje. Gospodarstvo se diversificiralo, a uslužni sektor, uključujući turizam, igra sve važniju ulogu. Posljednjih godina bilježi se rast ukupnih prihoda, a posebno prihoda od prodaje u inozemstvu.
Rijeka se svojim pristupom razvoju uklapa u šire europske trendove. Korištenje kulturnog i industrijskog nasljeđa za urbanu regeneraciju i jačanje kulture kao pokretača gospodarskog rasta strategije su koje primjenjuju i drugi napredni europski gradovi poput Amsterdama ili Beča. Iako prema popisu stanovništva iz 2021. godine većinu čine Hrvati (85 posto), grad ostaje posvećen svojoj multikulturalnoj baštini, što potvrđuje i članstvo u mreži Interkulturalnih gradova Vijeća Europe. Ta otvorenost, koju je i predsjednik Milanović istaknuo, ostaje ključni dio riječkog identiteta.
