U Rijeci je svečano obilježen Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe polaganjem vijenaca na Delti. Ipak, dok Rijeka slavi svoje antifašističke temelje, u ostatku Hrvatske i dalje se vode žestoke rasprave o povijesnom nasljeđu, pokazujući da sjećanje na Drugi svjetski rat nije samo komemoracija, već aktivno političko bojište.
Počast osloboditeljima na Delti
U povodu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, u Rijeci je održana svečana komemoracija. Uz prigodne zvuke Gradske glazbe Trsat, brojne su delegacije položile vijence na Spomeniku oslobođenja na Delti, odajući počast onima koji su svoje živote položili u borbi protiv najvećeg zla 20. stoljeća.
Među prvima je vijenac položilo izaslanstvo Grada Rijeke, predvođeno gradonačelnicom Ivom Rinčić. Počast su odali i predstavnici Primorsko-goranske županije na čelu sa zamjenicima župana Tonijem Štimcem i Robertom Matićem, izaslanstvo Policijske uprave primorsko-goranske te predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a. Komemoraciji su se, kao i svake godine, pridružile i udruge proizašle iz Domovinskog rata te političke stranke zastupljene u gradskim i županijskim tijelima. Ovogodišnje svečano polaganje vijenaca na Spomeniku oslobođenja proteklo je dostojanstveno, a nakon toga je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održana i Svečana akademija na kojoj su se uzvanicima obratili gradonačelnica Rinčić, zamjenik župana Matić i rektor riječkog Sveučilišta Goran Hauser.
Dvostruki simbolizam devetog svibnja
Datum deveti svibnja nosi dvostruko značenje za Europu. Njime se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, u sjećanje na dan kada je nacistička Njemačka 1945. godine potpisala bezuvjetnu kapitulaciju, čime je završen Drugi svjetski rat na europskom tlu. Istovremeno, slavi se i kao Dan Europe. Na taj je dan 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio svoju povijesnu deklaraciju, prijedlog za stvaranje Europske zajednice za ugljen и čelik, što se smatra prvim korakom prema stvaranju današnje Europske unije – projekta mira izgrađenog na ruševinama rata.
Riječka povijest kao opomena
Za Rijeku, grad složene i često bolne povijesti, antifašizam ima poseban značaj. Grad koji je nakon Prvog svjetskog rata iskusio vladavinu Gabrielea D’Annunzija, čija se ideologija smatra jednom od inspiracija za talijanski fašizam, razvio je i snažan antifašistički pokret. Ta borba kulminirala je oslobođenjem grada trećeg svibnja 1945. godine, datuma koji Rijeka također svečano obilježava. Kako je istaknuo predsjednik riječkog Udruženja antifašista Vojko Obersnel, povijest ovog kraja nedvosmisleno pokazuje tko je bio na strani nacizma, a tko u pobjedničkoj antifašističkoj koaliciji koja je porazila zlo.
Politički rat za prošlost u Zagrebu i drugdje
Dok je komemoracija u Rijeci protekla u znaku jedinstva, u drugim dijelovima Hrvatske obilježavanje ovih datuma ponovno je otvorilo duboke ideološke podjele. Slične svečanosti održane su u Rovinju i Makarskoj, no najviše pozornosti privukli su događaji u Zagrebu. Obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba, osmog svibnja, i ove je godine izazvalo političke polemike.
Predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava, uputio je oštro pismo gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, tražeći ukidanje pokroviteljstva nad manifestacijom “Trnjanski kresovi”. Penava je ustvrdio kako ulazak partizanskih jedinica u Zagreb predstavlja “najveći zločin u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata”. Gradonačelnik Tomašević odlučno je odbacio te tvrdnje, poručivši kako će Grad Zagreb uvijek obilježavati dan oslobođenja od ustaškog režima. Naglasio je da je antifašizam u temeljima kako moderne Europe, tako i suvremene Hrvatske, što je jasno utvrđeno i u njezinom Ustavu.
Ovaj sukob samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju da je odnos prema antifašizmu u Hrvatskoj i dalje kompleksan i opterećen povijesnim revizionizmom, koji nastoji relativizirati zločinački karakter kvislinškog ustaškog režima. Stručnjaci upozoravaju da takvi narativi, prisutni od devedesetih godina, često zbunjuju mlađe generacije i produbljuju društvene podjele.
Revizionizam kao europski trend
Hrvatske podjele, nažalost, nisu izoliran slučaj, već se uklapaju u širi europski kontekst jačanja krajnje desnice. Analitičari upozoravaju kako stranke s radikalnom i antiimigrantskom retorikom bilježe rast popularnosti diljem kontinenta, što izravno utječe i na politiku sjećanja. To se očituje u pokušajima rehabilitacije kolaboracionističkih režima iz Drugog svjetskog rata i sustavnom umanjivanju značaja antifašističke borbe. Kao odgovor na takve trendove, prošle su se jeseni u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru održali prosvjedi pod nazivom “Ujedinjeni protiv fašizma”, na kojima su tisuće građana digle glas protiv nasilja, netolerancije i povijesnog revizionizma.
Događaji povodom Dana pobjede nad fašizmom jasno pokazuju da sjećanje na ovaj ključni povijesni trenutak nije samo komemorativno pitanje, već aktivno političko polje. Na njemu se sukobljavaju različite vizije budućnosti – ona koja se temelji na vrijednostima antifašizma, tolerancije i jedinstva, te ona koja nastoji revidirati prošlost i time ugroziti temelje demokratskog društva.
