Nakon dugotrajnog i neizvjesnog izbornog procesa, Sveučilište u Rijeci dobilo je novog čelnika. Prof. dr. sc. Goran Hauser, dosadašnji dekan Medicinskog fakulteta, službeno je preuzeo rektorsku dužnost, a u prvom velikom intervjuu otkriva planove za transformaciju, od evaluacije neperspektivnih studija do privlačenja stranih studenata.
Sveučilište u Rijeci od jučer ima novu upravu. Nakon što su dva izborna postupka tijekom 2025. godine završila bez pobjednika, zbog čega je institucijom privremeno upravljao v. d. rektora prof. dr. sc. Davor Vašiček, Senat je u trećem pokušaju, 11. prosinca, sa 16 od 23 glasa izabrao prof. dr. sc. Gorana Hausera za novog rektora. Hauser, redoviti profesor, specijalist gastroenterologije i donedavni dekan Medicinskog fakulteta, preuzima Sveučilište u trenutku koji i sam naziva “prekretnicom” između stagnacije i novog uzleta.
U rektorat, kako kaže, donosi principe iz liječničke ordinacije. “Medicina me naučila odgovornosti, timskom radu i donošenju odluka u realnom vremenu. U bolnici nema luksuza nejasnih procedura niti prebacivanja odgovornosti. Isti princip želim prenijeti na Sveučilište: jasni procesi, međusobno povjerenje i fokus na krajnjeg korisnika, a to su studenti, djelatnici i zajednica”, ističe Hauser, koji uz akademsku karijeru obnaša i dužnost predsjednika Skupštine Hrvatske liječničke komore te i dalje ostaje dijelom kliničke prakse u KBC-u Rijeka.
Revizija studija i internacionalizacija
U svom programu bio je izrazito kritičan prema padu Sveučilišta na međunarodnim ljestvicama i smanjenju broja upisanih studenata, što smatra jasnim signalom da su promjene nužne. Jedan od ključnih ciljeva stoga mu je snažna internacionalizacija, kojom planira ublažiti demografski deficit. Kao jednu od konkretnih ideja, Hauser je u ranijim intervjuima spominjao i privlačenje potomaka hrvatskih iseljenika, primjerice iz Južne Amerike, čime bi se dodatno otvorio prostor za novu generaciju studenata i jače međunarodno povezivanje.
“Vrijeme je za transformaciju. Mehaničko rezanje programa bez strategije bilo bi pogrešno”, odgovara na pitanje o sve većem broju praznih mjesta na fakultetima. “Moramo sadržajno modernizirati studije, jače ih povezati s tržištem rada, interdisciplinarnošću i međunarodnim okvirom. Neki programi će se prirodno spojiti ili promijeniti, neki će se ugasiti, ali cilj je kvaliteta, ne samo smanjivanje brojeva. Okretanje inozemnim studentima je apsolutni prioritet.”
Uz to, najavljuje i snažnije zastupanje interesa Sveučilišta prema resornom ministarstvu, jer smatra da pregovori za programske ugovore, ključnu reformu financiranja, do sada nisu bili dobro odrađeni.
Prvi korak: Uvođenje reda i brža administracija
Prvi potezi nove uprave bit će usmjereni na uspostavu jasnog i transparentnog sustava upravljanja. “Sveučilište mora od prvog dana znati što radimo, zašto to radimo i gdje želimo stići. Najveći nas posao očekuje u sektoru znanosti koji je dosta rascjepkan”, objašnjava Hauser i najavljuje da studenti i nastavnici prve pomake u smanjenju birokracije mogu očekivati već u prvoj godini mandata. “Digitalizacija procesa i jedinstvene službe smanjit će opterećenje. Administracija mora biti servis, a ne prepreka.”
Tim u kojem je i protukandidat
Za ostvarenje ambicioznih ciljeva Hauser je okupio i novi prorektorski tim. Ključne resore vodit će iskusni dekani i prodekani. Prorektorica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju bit će prof. dr. sc. Marina Šantić, dosadašnja prodekanica za znanost na Medicinskom fakultetu. Sektor financija preuzima prof. dr. sc. Sandra Janković, donedavna dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Za nastavu i studentske poslove bit će zadužena prof. dr. sc. Irena Vodopija Krstanović, bivša prodekanica s Filozofskog fakulteta,
dok će resor za strateške projekte i infrastrukturu voditi prof. dr. sc. Goran Vukelić, bivši prodekan Pomorskog fakulteta. Posebno je zanimljiv odabir prorektora za digitalizaciju i razvoj, ključni resor za modernizaciju – to je prof. dr. sc. Marin Karuza, bivši dekan Fakulteta za fiziku i Hauserov protukandidat na izborima.
“Svi članovi nove uprave do sada su obnašali značajne upravljačke funkcije i to je garancija da znaju upravljati ovako složenim sustavom. Tim je biran po kompetencijama i spremnosti na operativni rad, a ne po formalnom balansu, iako mislim da je u mnogim pogledima postignut dobar balans i da su sva znanstvena područja zastupljena”, pojašnjava rektor.
Studenti kao žrtve “nakaradnog sustava”
Jedna od najtežih posljedica dugotrajnog izbornog procesa, prema Hauseru, bio je njegov utjecaj na studente. “Nažalost, studenti su ispali najveća žrtva ovog našeg nakaradnog izbornog sustava. Često su isticali pritiske tijekom izbornog procesa, a nesuglasice su dovele do usporavanja i prekidanja studentskih projekata. Dovoljno govori podatak da je u otprilike godinu i pol dana izbora za rektora četiri puta mijenjan predsjednik Studentskog zbora”, oštar je Hauser, koji se nada skoroj stabilizaciji i okretanju rješavanju ključnih studentskih pitanja, poput smještajnih kapaciteta.
Na pitanje hoće li se vidjeti konkretni pomaci, odgovara: “Vidjet će se konkretni pomaci. Već u narednom tjednu očekujemo otvaranje javnog savjetovanja za gradnju novog paviljona studentskog smještaja za koje smo dobili sredstva Vlade Republike Hrvatske. Iako je dio rješenja dugoročan, već u ovom mandatu očekujem jasne korake: pripremu projekata, partnerstva s lokalnom zajednicom, pronalaženje alternativnih rješenja za gradnju, renoviranje smještajnih kapaciteta na lokaciji Podmurvice, ali i bolje korištenje postojećih kapaciteta. Studentski smještaj nije socijalna tema – to je strateško pitanje razvoja Sveučilišta.”
Na kraju, Hauser ističe čega se uistinu pribojava u svom mandatu. “Najviše se pribojavam inercije – otpora promjenama bez pravih argumenata. Često se u našim institucijama koristi fraza koja me posebno iritira: ‘ovdje se oduvijek tako radilo’. No, računam na onih 80 posto ljudi koji su voljni uložiti maksimalne napore za boljitak”, zaključuje Hauser. “Volio bih da studenti jednog dana kažu da je ovo bio mandat u kojem je Sveučilište postalo funkcionalnije, otvorenije i usmjereno na njihovu budućnost.”
