Grad Rijeka od 1. siječnja 2026. uvodi značajno niže stope poreza na dohodak, čime postaje veliki grad s najnižim poreznim opterećenjem u Hrvatskoj. Dok će Riječanima u novčanicima ostajati više novca, neki drugi gradovi i općine odlučili su se za suprotan smjer i podizanje poreza.
Rijeka će od početka 2026. godine postati grad s najnižom stopom poreza na dohodak među velikim gradovima u Hrvatskoj, što je potez gradske vlasti koji bi trebao donijeti osjetno financijsko olakšanje građanima. Odlukom grada, niža stopa poreza na dohodak smanjuje se s dosadašnjih 22 na 20 posto, dok se viša stopa, koja se odnosi na veće prihode, drastično reže s 32 na svega 25 posto. Prema prvim procjenama, ova promjena značit će da će prosječna riječka obitelj na godišnjoj razini u kućnom proračunu imati oko 400 eura više. Konkretnije, za osobu bez uzdržavanih članova s bruto plaćom od dvije tisuće eura, ovo rasterećenje donosi oko 240 eura više neto prihoda godišnje. Ovim potezom Rijeka šalje snažnu poruku da želi postati privlačnije mjesto za život i poslovanje, direktno konkurirajući ostalim urbanim središtima u zemlji.
Predstavljajući prijedlog, gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je ovo tek prvi korak prema potpuno drugačijem modelu vođenja grada, usmjerenom na zadržavanje stanovnika i jačanje konkurentnosti. „Demografski pokazatelji ukazuju na gubitak stanovnika veći od hrvatskog prosjeka, dok istodobno bilježimo pad konkurentnosti, sa 57. na 65. mjesto u Hrvatskoj u posljednjih šest godina“, naglasila je gradonačelnica. Odluka o smanjenju poreza, koja je ujedno i ispunjenje jednog od ključnih predizbornih obećanja, donesena je, kako kaže, u pravom trenutku. Stabilne gradske financije, rast prihoda i višak u proračunu stvorili su fiskalni prostor koji gradska vlast želi vratiti onima koji ga i stvaraju, a to su građani.
Smanjenje poreznih stopa gradski će proračun stajati oko devet milijuna eura godišnje, no u gradskoj upravi vjeruju da se ne radi o gubitku, već o investiciji. Očekuje se da će se taj iznos nadoknaditi kroz poticanje rasta plaća i zaposlenosti te jačanje lokalne ekonomije. Novac koji ostane građanima, objašnjavaju, neće nestati, već će se preliti u lokalnu potrošnju. „Taj novac ostaje u Rijeci, u našim trgovinama, uslugama i gospodarstvu. Dosadašnja politika bila je stvarati višak i držati ga na računima. Naša politika je drukčija, kada imamo fiskalni prostor, on pripada građanima“, poručila je Rinčić, dodajući kako najbolja ulaganja počinju upravo od ljudi.
Odluka Rijeke dolazi u vrijeme kada jedinice lokalne samouprave, nakon ukidanja prireza 2024. godine, imaju slobodu samostalno određivati visinu stopa poreza na dohodak. Ta je sloboda dovela do šarolike slike diljem Hrvatske, gdje se neki gradovi i općine vode riječkim primjerom, dok su se drugi odlučili za povećanje poreznog tereta. Ova porezna autonomija otkrila je različite strategije lokalnih vlasti, od onih koje rasterećenjem žele privući stanovnike i poduzetnike do onih koje povećanjem stopa pokušavaju kompenzirati gubitak prihoda od prireza i financirati javne potrebe.
Neki dižu, neki spuštaju
Dok Rijeka postaje predvodnik u smanjenju poreznog opterećenja, Porezna uprava objavila je ažuriranu tablicu koja pokazuje da su se i druge lokalne jedinice odlučile na promjene za 2026. godinu. Među onima koji su slijedili put rasterećenja su općine Civljane i Novalja, koje su stope s 20 i 30 posto smanjile na 15 i 25 posto. Općina Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Nova Rača u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji također su smanjile stope s 20 i 30 na 17 i 27 posto. S druge strane, nekoliko je gradova i općina odlučilo povećati porezno opterećenje. Pula je, primjerice, podigla stope za po jedan postotni bod na 22 i 32 posto, a isti potez povukao je i Ivanić Grad, koji će imati stope od 21 i 31 posto. Daruvar je nižu stopu podigao na 21 posto, a Beli Manastir na 21 posto nižu i 27 posto višu stopu.
Podsjetimo, niža stopa poreza na dohodak primjenjuje se na godišnje bruto prihode do 60.000 eura, odnosno pet tisuća eura mjesečno, dok se na iznose iznad toga primjenjuje viša stopa. Ako jedinica lokalne samouprave ne donese vlastitu odluku o visini stopa, primjenjuju se zakonom propisane stope od 20 posto za niži i 30 posto za viši dohodovni razred. Zakonom su propisane i granice unutar kojih se općine i gradovi mogu kretati, pa tako veliki gradovi poput Rijeke nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 32 posto, što riječku odluku o stopi od 25 posto čini potezom na samoj donjoj granici mogućeg.
