Mastercardovo istraživanje pokazalo da Hrvati u prosjeku troše 1.191 euro na zimska
putovanja, primarno biraju adventske destinacije, a skijanje gubi popularnost.
Građani Hrvatske ove godine putuju više nego ranije, ali s pažljivijim planiranjem troškova pokazalo je to najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u listopadu 2025.
Podaci pokazuju kontinuirani rast u odnosu na prethodne godine (3,6 putovanja 2022., 4,6 u 2023. i 2024.), dok poslovna putovanja padaju na 2,4 godišnje. Putovanja s ciljem odmora čine 67% svih putovanja, a Hrvati se i dalje najčešće odlučuju za destinacije unutar Hrvatske – prosječno tri putovanja godišnje.
Na putovanjima u inozemstvo trošimo isto kao i prošle godine
Prosječan trošak posljednjeg putovanja u inozemstvo iznosio je 1.000 eura, što je identično prošlogodišnjoj razini, ali i nešto više u odnosu na 2023. kada je iznosio 757€. Svaki treći ispitanik (31%) potrošio je više od 1.000 eura.
„Kada je riječ o inozemnim putovanjima, 91% građana nosi svoje platne kartice, a među
starijima od 50 godina taj udio raste na 99%“, istaknula je Gea Kariž, direktorica
Mastercarda u Hrvatskoj. „Kartično plaćanje postaje dominantan način plaćanja u
inozemstvu: 64% svih troškova pokriva se karticama, u usporedbi s 41% u 2019. godini. Taj rast pokazuje koliko su sigurnost i jednostavnost bezgotovinskih načina plaćanja postali ključni elementi iskustva putnika današnjice, ali i širi trend digitalne zrelosti hrvatskih potrošača.“
Zimska sezona: manje skijanja, više adventskih i novogodišnjih putovanja
Većina ispitanika nadolazeću zimu planira provesti u inozemstvu (48%), najčešće u europskim gradovima. Adventska putovanja i dalje su najpopularniji izbor (49% onih koji planiraju putovati), dok raste interes za novogodišnjim putovanjima u Europi (23%) i izvan nje (8%).
Zanimljiv trend predstavlja pad popularnosti skijanja. Ove godine samo 19% građana planira otići na skijanje, što je pet postotnih poena manje nego prošle godine. Skijanje rjeđe planiraju žene (13% u odnosu na 24% muškaraca) i osobe starije od 40 godina (11-14%).
Dok su adventska i novogodišnja putovanja u neke od europskih gradova u pravilu
kraća od 3 dana, putovanja na skijanje za većinu traju od 4 do 7 dana. Za posjete izvan europskih gradova, u prosjeku se izdvaja 10,6 dana. U usporedbi s prošlom godinom, primjetan je rast trajanja putovanja.
Na zimska putovanja u inozemstvo i dalje se najčešće putuje u paru (53%), slijede putovanja s obitelji (31%), prijateljima (18%), dok se za ”solo” putovanja odlučuje 10% ispitanika.
Budžet za zimska putovanja
Prosječna planirana potrošnja za zimsko putovanje u inozemstvo iznosi 100 eura po osobi i danu. Do 500 eura po putovanju troši 36% ispitanika, a iznad 1.000 eura 33% njih. Na putovanju se u prosjeku planira potrošiti 1.191 eura, dok je – primjerice – za skijanje potrebno izdvojiti 1.633 eura.
Glavna prepreka onima koji se ne odlučuju na putovanja u inozemstvo najčešće su financijske okolnosti (46%), ali i činjenica da inače ne putuju zimi (51%). Manji udio građana navodi geopolitičku nesigurnost (4%) ili prirodne katastrofe (4%) kao razloge za odustajanje od putovanja.
Domaći turizam i dalje popularan
Domaći turizam ostaje važan dio zimskih planova – gotovo polovica ispitanika (47%) planira putovati unutar Hrvatske, što je osam postotnih poena manje nego lani. Najviše se putuje u Središnju Hrvatsku (34%) te Gorski kotar i Liku (31%), slijedi Sjeverno primorje, dok se manji broj odlučuje za Slavoniju i Baranju te jug zemlje. Prosječna planirana potrošnja za zimski odmor u Hrvatskoj iznosi 640 eura, odnosno 73 eura po osobi i danu, što je znatno manje nego na inozemnim putovanjima. Veći budžet se planira za putovanje na Sjevernom Primorju (706 eura), znatno manje nego za putovanja u Dalmaciji (574 eura).
Cijena i kvaliteta presudne pri odabiru destinacije
Pri odabiru destinacije građani i dalje najviše pridaju važnost odnosu cijene i kvalitete (65%) te cijenu smještaja (60%), dok u zimskim mjesecima na važnosti dobiva i cijena prijevoza (36%). Opuštanje i wellness, gastronomska ponuda i mogućnost aktivnog odmora sve su češće među kriterijima odabira.
Mladi do 29 godina češće ističu shopping (25%) i sportske događaje (12%) kao motiv
odlaska, dok stariji preferiraju mirnija putovanja s kulturnim i gastronomskim sadržajem.
