Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke kao nove javne ustanove koja će obavljati poslove izrade prostorno-planskih dokumenata, studija te drugih akata iz područja prostornog uređenja. Raspravljalo se i o stanju projekta obnove broda Galeb za koji se još uvijek ne zna koliko će koštati, ali je trenutni iznos trostruko veći od planiranog.
Na početku sjednice prisegu je položilo dvoje novih vijećnika. Enea Dessardo izabran je na dopunskim izborima održanim 5. listopada kao predstavnik talijanske nacionalne manjine, dok je Irena Bolf, članica Socijaldemokratske partije, zamijenila Sandru Krpan, koja je svoj vijećnički mandat stavila u mirovanje iz osobnih razloga. Gradsko vijeće Grada Rijeke sada broji ukupno 32 vijećnika.
Vijećnici su jednoglasno donijeli odluku o pokretanju postupka izbora članova Savjeta mladih Grada Rijeke javnim pozivom, koji će 5. studenoga biti objavljen u lokalnom dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Grada.
Na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, članica Lana Golub razriješena je dužnosti članice Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci te umjesto nje imenovana Marija Japundža Broznić, v.d. voditeljice Odsjeka za odgoj i obrazovanje, kulturu sport i mlade.
Nova javna ustanova – Zavod za prostorno uređenje Grada Rijeke
Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je jednoglasno odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke kao nove javne ustanove koja će obavljati poslove izrade i koordinacije prostorno-planskih dokumenata, studija, prostornih analiza te drugih akata iz područja prostornog uređenja.
Osnivač i vlasnik Zavoda je Grad Rijeka, a sjedište ustanove bit će u Rijeci, Trpimirova 2.
Početak rada Zavoda predviđen je za 1. ožujka 2026., a do imenovanja ravnatelja, za privremenu je ravnateljicu imenovana Ivna Grabovac, mag. ing. arch.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je osnivanje Zavoda za prostorno planiranje institucionalni preduvjet za drugačije upravljanje prostorom, koji je jedan od najvažnijih resursa grada. Uz koordiniranje urbanog razvoja i planiranje korištenja zemljišta, zadatak Zavoda bit će i planiranje upravljanja rizicima, poručila je Rinčić.
Vijećnik Marin Račić (Centar) naglasio je da je dosadašnjim ustrojem gradskih institucija urbanizam bio gurnut u drugi plan. „Prostorom se upravljalo paušalno, bez strategije i šireg promišljanja, a dijelovi grada prepušteni su propadanju i zaboravu“, rekao je Račić te najavio da će novi Zavod izraditi Strategiju prostornog razvoja Grada Rijeke, kao i uspostaviti transparentne procedure izrade studija, provođenja savjetovanja i arhitektonskih natječaja.
Vijećnik Nebojša Zelič (Možemo!) pozdravio je osnivanje Zavoda, ali je pitao kakav je plan zapošljavanja, kakav će biti odnos s Županijskim zavodom te što će do ožujka raditi Upravni odjel za prostorno planiranje. „Ljudi i prostor su najvažniji resurs grada“, istaknula je Ana Trošelj (PGS) te dodala da će njezina stranka kritički pratiti sve korake osnivanja novog Zavoda.
Vijećnicu Irenu Bolf (SDP) zanimalo je hoće li dio zaposlenika gradske uprave na proljeće ostati bez posla. Odgovor je djelomično ponudio Račić, koji je sudjelovao u pripremi osnivanja Zavoda.„Poslovi se neće preklapati, nego usklađivati. Zavod će biti multidisciplinaran i bavit će se poslovima planiranja“, objasnio je Račić.
Gradonačelnica Rinčić dodala je da nema straha od tehnološkog viška te poručila:“ Ovim ne smatramo da je posao gotov. Tek počinje, ali moguće je napraviti iskorak i pokazati da su nam ljudi i prostor zaista važni.“
Zaiskrilo oko terena i gradskih dugova
Vijećnik Alen Ružić (HDZ) istaknuo je kako očekuje da će jedan od prvih poteza Zavoda biti osmišljavanje prostora bivše Dječje bolnice na Kantridi, o kojem se trenutačno odgovorno brine KBC Rijeka, dok se ne riješe pravna pitanja predaje prostora Gradu. Ružić je podsjetio i na neriješena imovinsko-pravna pitanja između države i Grada Rijeke, zbog kojih nova bolnica na Sušaku još nema sve potrebne dozvole.
Na to je reagirao Goran Palčevski (SDP), koji je naveo da je prijenos vlasništva terena zapeo zbog poreznog duga Grada Rijeke, što je, kako je rekao, posljedica nečinjenja bivšeg gradonačelnika.
Riječ je o tri milijuna eura poreznog duga iz 2018. godine, potvrdila je gradonačelnica Rinčić, dodavši da pregovara o načinu vraćanja tog duga. „Bili ste zamjenik gradonačelnika i mogli ste to davno riješiti“, poručio je Palčevskom zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda.
Nebojša Zelič (Možemo!) upozorio je da se u osnivanje novog Zavoda kreće u trenutku kada se, zbog poreznih izmjena, očekuje devet milijuna eura manji gradski prihod. Odluka o osnivanju Zavoda potom je usvojena jednoglasno.
Izvještaji o poslovanju ustanova u kulturi
HNK Ivana pl. Zajca na kraju 2024. godine ostvarilo je manjak prihoda i primitaka u od 712.708,91 eura što s prenesenim manjkom iz prethodnih godina čini manjak prihoda i primitaka za pokriće sljedećeg razdoblja u iznosu od 1.081.498,61 eura.
“Svi su dugovi do današnjeg dana vraćeni”, rekla je intendantica Zajca Dubravka Vrgoč te pojasnila da je kazalište preuzela tek u siječnju 2025. godine. Navela je da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren višak od 379.858,24 eura, a prihodi rastu zbog veće posjećenosti i donacija sponzora.
„Nisu u planu nikakve smjene, ali želimo drugačiju viziju nekih ustanova i odgovornije upravljanje javnim novcem“, rekla je gradonačelnica Iva Rinčić, odgovarajući na pitanje Ane Trošelj (PGS) o razlozima zbog kojih nije prihvatila sva izvješća o radu gradskih ustanova u kulturi.
Gradonačelnica je pojasnila kako su prihvaćena izvješća o radu Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, dok su na znanje primljeni izvještaji o poslovanju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Muzeja grada Rijeke.
Godišnji izvještaj o poslovanju HNK Ivana pl. Zajca nije prihvaćen.
Ravnateljica Magdalena Lupi Alvir izvijestila je da je Gradsko kazalište lutaka Rijeka godinu završilo s viškom poslovanja od 46.117 eura. Objasnila je i da je u izvješću naveden metodološki manjak od 23 tisuće eura, jer su po prvi put u obračun uključene i plaće te računi iz prosinca, koji se isplaćuju u siječnju sljedeće godine.
U raspravi je Igor Vlajnić (Centar) upozorio da je, unatoč kvalitetnom repertoaru, publici kazališta otežan pristup kulturnim sadržajima.
“Djeca dolaze organiziranim prijevozom, koji je teško dostupan i nerijetko i pet puta skuplji od ulaznice”, rekao je Vlajnić. Njegovo zapažanje podržali su Nebojša Zelič (Možemo!) i Ana Trošelj (PGS), koji su zatražili da se Grad uključi u organizaciju prijevoza učenika i vrtićara. Gradonačelnica Rinčić izvijestila je da je Autotroleju već poslala upit o mogućnostima organiziranog prijevoza djece.
Godišnji izvještaj o poslovanju Gradskog kazališta lutaka Rijeka jednoglasno je prihvaćen.
Muzej grada Rijeke završio je 2024. godinu s manjkom od 28.684,62 eura, što je rezultat knjiženja 13. plaće, izvijestio je ravnatelj muzeja Mladen Urem. Istaknuo je kako su tijekom godine ažurirali pravno poslovanje, preselili djelatnike u Palaču šećera, proširili djelatnost muzeja na više lokacija te preuzeli dio programa iz Mramorne dvorane zbog energetske obnove Guvernerove palače.
Sanjin Matijević (Alternativa) upozorio je da je izvještaj „nepotpun i neujednačen“.
Godišnji izvještaj o poslovanju Muzeja grada Rijeke nije prihvaćen, uz 12 glasova za, 4 protiv i 11 suzdržanih.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) završio je 2024. godinu s viškom od 6.154,46 eura, izvijestio je Nino Fiorovanti, voditelj pravnih i općih poslova MMSU.
Maša Magzan (Alternativa) istaknula je da se u izvještaju ne vidi širenje djelatnosti, ulaganje u publiku ni sudjelovanje u međunarodnim projektima, dok je Nebojša Zelič (Možemo!) primijetio da su veća ulaganja usmjerena na hladni pogon nego na programe.
Godišnji izvještaj o poslovanju MMSU-a nije prihvaćen, s 13 glasova za, jednim protiv i 15 suzdržanih.
Gradska knjižnica Rijeka (GKR) 2024. godinu završila je s viškom od 16.085 eura, izvijestio je ravnatelj Niko Cvjetković.
„Uselili smo u novu zgradu i promijenili sve protokole, a podaci se odnose i na ogranke knjižnice te bibliobus. Imali smo 1716 programskih aktivnosti i poslovali stabilno“, rekao je Cvjetković.
Izvještaj o godišnjem poslovanju GKR-a jednoglasno je prihvaćen.
Art-kino je u 2024. ostvarilo višak od 61.569 eura, koji će se namjenski koristiti u 2025. godini, izvijestila je ravnateljica Slobodanka Mišković.
„Ispred zgrade su cijele godine trajali radovi, no unatoč tome održali smo više od tisuću filmskih projekcija, projekte Škola u kinu i Krenimo od nule, filmske radionice, festivale te premijere domaćih filmova“, navela je Mišković.
Izvještaj o godišnjem poslovanju Art-kina usvojen je jednoglasno.
Hrvatski kulturni dom na Sušaku (HKD) završio je 2024. godinu s viškom od 16.260 eura, izvijestio je ravnatelj Edvin Liverić-Bassani, istaknuvši da je HKD „dom izvaninstitucionalne kulture grada“.
Tijekom godine na sceni je izvedeno 152 programa, u galeriji postavljeno 11 izložbi, održano 160 popratnih aktivnosti, a volonteri su odradili 1600 volonterskih sati. Također je predan projekt za sufinanciranje energetske obnove zgrade.
Maša Magzan (Alternativa) upozorila je na netransparentnost ulaganja, nedostatak plana za rast publike te pad broja predstava uz rast VR projekata.
Godišnji izvještaj o poslovanju HKD-a nije prihvaćen, s 12 glasova za i 14 suzdržanih.
